Uzroci demencije

Zapravo ne znate koji je pravi uzrok demencije i kako ona nastaje? Da li ju i vi možete dobiti? Na pravom ste mjestu jer ćemo vam navesti koji mogu biti uzroci demencije i što se točno događa u tom procesu. Suprotno uvriježenom mišljenju, demencija nije termin koji opisuje isključivo jednu bolest ili poremećaj. Demencija je zapravo izraz koji se odnosi na skup mentalnih poteškoća, a koje su u pravilu rezultat oštećenja mozga, odnosno odumiranja moždanih stanica. Ona je u većini slučajeva posljedica neurodegenerativnih bolesti, ali isto tako može biti uzrokovana i nekim drugim faktorima koje ćemo navesti.

Osnovni uzrok demencije je odumiranje stanica mozga, odnosno neurona. Neuroni su jedine stanice u našemu tijelu koje nemaju mogućnost obnove / oporavka. Odumrli neuroni više nikada neće povratiti svoju funkciju, a zahvaćeno područje će atrofirati. Neuroni mogu biti uništeni uslijed neke bolesti ili ozljede mozga, kada je otežan ili onemogućen dotok krvi u mozak.

Vrste demencije stoga razlikujemo prema sljedećim uzrocima: 

• Neurodegenerativne bolesti: Alzheimerova bolest najčešći je uzročnik demencije. Progresivna je i zasad neizlječiva. Tijekom godina postupno stvara promjene u mozgu koje uzrokuju umiranje živčanih stanica (neurona). Vaskularna demencija sljedeći je najčešći uzrok, a posljedica je smanjenoga dotoka krvi, pa time i kisika u mozak (najčešće nakon moždanog udara). U određenim slučajevima oboljela se osoba može oporaviti. Slijedi demencija s Lewijevim tjelešcima, koja je povezana s karakteristikama Alzheimerove i Parkinsonove bolesti i najčešće se manifestira zbunjenošću i priviđenjima te frontotemporalna demencija koja zahvaća prednji čeoni dio mozga koji je odgovoran za logično zaključivanje. Ostale bolesti mozga rjeđe se pojavljuju. 
  
• Bolesti srca i krvnih žila: Istraživači su otkrili da su srčane bolesti kao i ateroskleroza u tijesnoj vezi s pojavom Alzheimerove bolesti i demencije. Navodno postoji povezanost između demencije i visokog krvnog tlaka kod žena u četrdesetim godinama života. 
  
• Moždani udar predstavlja rizik za razvoj ovoga stanja. Naime, nakon niza manjih moždanih udara, pri čemu mozak na trenutak ostaje bez krvi, može doći do odumiranja moždanih stanica i pojave demencije, poznate kao vaskularna demencija. 
  
• Dijabetes: Dijabetes, osobito tipa 2, u srednjoj i starijoj dobi povezuje se s povećanim rizikom obolijevanja od demencije. 
  
• Loša prehrana i poroci: Istraživanja su pokazala da je nedostatak hranjivih tvari usko povezan s pojavom ove bolesti. To se posebno odnosi na deficit folne kiseline, vitamina B12, minerala selena i cinka te omega 3 masnih kiselina. Također, korištenje droga te pretjerana konzumacija alkohola i nikotina može prouzročiti propadanje moždanih stanica. Zlouporaba alkohola i droga, uključujući i one lake, mogu dovesti do trajnih promjena na mozgu, a time i do razvoja demencije. Istraživanje sveučilišta Northwestern (Feinberg, Chicago, USA) ukazuje na vezu između uživanja marihuane u adolescentskoj dobi i trajnih promjena na hipokampusu, čak i dvije godine nakon prestanka uzimanja droge. Hipokampus je dio mozga, posebno važan za dugotrajnu memoriju te sposobnost rješavanja problema u svakodnevnom životu.

Vidimo da demencija također može biti posljedica različitih trajnih i privremenih stanja. Smanjeno izlučivanje hormona štitnjače (hipotireoza), nedostatak hranjivih tvari (osobito vitamina B12 i folne kiseline), alkoholizam, višak kalcija u organizmu, visoka temperatura, dehidracija, dijabetes, AIDS, lajmska bolest, multipla skleroza, tumor, fizičke ozljede glave ili neke druge bolesti mozga – sve su to mogući uzročnici demencije. Liječenje ovakvih tipova demencije ovisi o mogućnostima liječenja primarne bolesti ili tegobe. Simptome demencije je tako moguće ublažiti ili čak potpuno eliminirati. 

Izvori:

• https://zdravozdravo.blogspot.com/2015/03/demencija-uzroci-simptomi-vrste.html 
  
• http://alternativa-za-vas.com/index.php/clanak/article/demencija 
  
• Photo: https://www.newscientist.com/article/mg22129510-700-defusing-dementia-why-is-risk-of-alzheimers-falling/