Sigurni smo da je puno vas čulo za docenta Hrvoja Budinčevića, vrsnog neurologa, a prije svega čovjeka velikog srca. Docent Budinčević se do sada intenzivno bavio liječenjem i prevencijom pacijenata s moždanim udarom, a u ovom području je i član radne skupine neurologa koja donosi preporuke i smjernice na europskoj razini. Iako je praćenje i liječenje pacijenata s raznim oblicima demencije standardni dio njegove svakodnevne kliničke prakse već dugi niz godina, tek nedavno je dobio priliku unaprijediti pristup liječenju pacijenata koji boluju od demencije. Naime, početkom ove godine dr. Budinčević se priključio međunarodnoj istraživačkoj skupini cilj koje je usporiti pogoršanje ranog stadija Alzheimerove bolesti.

Ovakvi projekti su ključni u unapređenju dijagnostike i liječenja pacijenata

Postoje brojni problemi u dijagnostici i liječenju pacijenata s Alzheimerovom bolešću: teško je otkriti pacijente u ranom stadiju bolesti, postavljanje dijagnoze je općenito teško pošto analiza likvora ili PET/CT pretraga nisu dostupne, a mogućnosti liječenja su veoma ograničene. Istraživački projekt u kojem sudjeluje dr. Budinčević, ima za cilj riješiti dio ovih problema. Naime, projekt će detaljno analizirati kognitivnu funkciju u osoba s blagim kognitivnim ispadom (eng. mild cognitive impairment, MCI) koji još nemaju sumnju niti dijagnozu Alzheimerove bolesti. Čak 60% osoba s ovim stanjem će u konačnici razviti pravu Alzheimerovu bolesti, koja se vjerojatno ni tada neće službeno dijagnosticirati.

Naime, veoma je teško razgraničiti Alzheimerovu bolest od vaskularne demencije i drugih oblika demencije samo na osnovi simptoma i nalaza CT-a. Upravo u ovoj skupini pacijenata koji su na samom početku bolesti, ima smisla napraviti najsofisticiraniju dijagnostiku i postaviti dijagnozu Alzhemerove bolesti. Upravo će se to učiniti u okviru ovog projekta, kada će se pacijentima s MCI učiniti PET/CT s florbetabenom, radioaktivnim izotopom koji se veže direktno na amiloid u moždanom tkivu. Na taj način možemo procijeniti količinu amiloida koji se pojačano nakuplja isključivo u mozgu osobe koja boluje od Alzheimerove bolesti. Ovom neinvazivnom i bezbolnom metodom moguće je dakle postaviti dijagnozu veoma rano, što je naravno veoma važno kada govorimo o liječenju. Više o postavljanju dijagnoze i načinima na koji to možete učiniti, saznajte ovdje.

Lijek koji bi mogao usporiti pogoršanje demencije

U drugom koraku ovog projekta će se ispitati i učinkovitost lijeka koji bi mogao usporiti ili čak spriječiti pogoršanje bolesti. Ovaj lijek se već koristi u liječenju šećerne bolesti tip 2, a djeluje tako što pojačava osjetljivost svih tkiva na učinak inzulina. U dosadašnjim ispitivanjima ovog lijeka je otkriveno kako osobe koje ga uzimaju imaju dvostruko manji rizik od razvoja demencije. Pretpostavlja se da lijek ostvaruje svoje pozitivne učinke na mozak tako što pojačava učinak inzulina na moždane stanice koji u tom slučaju sprječava njezino propadanje. Upravo iz tog razloga će se ispitati ovaj pozitivan učinak u pacijenata s ranim stadijem Alzheimerove bolesti.

Želimo uspjeh našim liječnicima!

Dr. Budinčević predano radi na ovom projektu i vjeruje kako će lijek pomoći ovoj skupini pacijenata. No projekt traje četiri godine i tek će tada procijeniti prava učinkovitost. Ovakvi projekti su ključni u unapređenju dijagnostike i liječenja pacijenata koji boluju od demencije. Ponosni smo stoga da i hrvatski liječnici sudjeluju u ovako velikim međunarodnim projektima i time omogućuju i hrvatskim pacijentima dijagnostiku i liječenje koji će tek u budućnosti postati standard liječenja. Želimo dr. Budinčeviću uspjeh u daljnjem radu.