Dijagnoza demencije - kojem liječniku se trebam obratiti?

Dijagnoza demencije - kojem liječniku se trebam obratiti?

Najčešće pitanje koje nam postavljate je kako izgleda proces dijagnoze demencije odnosno kako da saznate da li osoba ima demenciju, trebate li se obratiti liječniku, neurologu ili psihijatru te kako da osobu uopće odvedete kod liječnika obzirom da su ponekad osobe nesuradljive. O dijagnozi demencije već smo pisali, no sada ćemo vam pokušati detaljnije objasniti, a sljedeći put govorit ćemo više o tome kako osobu odvesti/uvjeriti ju da ode kod liječnika.

Obzirom da je degeneracija moždanih stanica nepovratna i neizlječiva, rana dijagnoza i razlikovanje vrsta demencije (najčešće Alzheimerova bolest i vaskularna demencija) su od najveće važnosti jer se na taj način može raditi na očuvanju kognitivnih funkcija i na liječenju simptoma. Ranim prepoznavanjem i dijagnozom može se duže očuvati intelektualna sposobnost i poboljšati kvaliteta života, stoga se nemojte sramiti i čim primjetiti upitne simptome demencije, počnite se informirati i odite liječniku. Zanemarivanje simptoma demencije neće usporiti njezin razvoj, već će ga pogoršati. Zato ćete, ako prepoznate demenciju i s oboljelom osobom odete na pregled, učiniti mnogo za nju, za svoju obitelj i za sebe.

Liječnik obiteljske medicine

Prije samog odlaska liječniku, ukoliko niste u mogućnosti još otići ili imate sumnje, možete samostalno napraviti neki od online testova koji će vam dati naznake ima li razloga za zabrinutost. Ovdje možete pronaći neke od testova za otkrivanje demencije i prilagoditi ih te tako testirati u razgovoru s voljenom osobom. Zapamtite, testovi nisu valjana dijagnoza, već su namijenjeni da daju obiteljima dovoljno informacija kako bi znali trebaju li zatražiti profesionalno liječničko mišljenje.

Prvi odlazak trebao biti kod vašeg obiteljskog liječnika. Za postavljanje dijagnoze liječnik mora utvrditi jesu li kod osobe sa sumnjom na demenciju u značajnoj mjeri oštećene barem dvije (ili više) moždane funkcije u odsutnosti delirija, a to su pamćenje, vještine jezičnog izražavanja i govorne funkcije, percepcija te kognitivne vještine poput prosuđivanja i zaključivanja. Iako liječnik obiteljske medicine često poznaje svog pacijenta, njegovu zdravstvenu povijest te zna koje su njegove osnovne i pridružene bolesti, često to nije dovoljno za jasno razlučivanje kojoj vrsti demenciji spadaju uočeni kognitivni poremećaji, no vaš liječnik svakako može odrediti ima li razloga za zabrinutost i radi li se zaista o demenciji. Liječnik već u prvom kontaktu nakon detaljne anamneze pacijenta, podacima o tegobama i vremenskom slijedu simptoma (informacije se dobivaju od obitelji), te kratkog neurološkog statusa treba procijeniti kognitivne sposobnosti osobe. Postoje brojni testovi za rano otkrivanje, a jedni od najpouzdanijih su Mini Mental Test, test crtanja sata i Hachinskijeva ljestvica. Ovisno o rezultatu ovih testova, neke će osobe trebati uputiti na daljnju dijagnostičku obradu.

“Liječnik dakle radi diferencijalno-dijagnostičku obradu u sklopu koje najčešće konzultira i neurologa ili psihijatra. Kod sumnje na razvoj Alzheimerove bolesti današnji liječnici svoju sumnju potvrđuju ili odbacuju pomoću anamneze, heteroanamneze, kliničkog intervjua, primjene jednostavnih mjernih instrumenata (Mini-mental test, Test crtanja sata, MoCA i sl.), psihologijskog testiranja, laboratorijskih pretraga (hormoni štitnjače, folna kiselina, vitamin B12), MSCT-mozga ili MR-mozga te uz ambulantni pregled neurologa ili psihijatra dolaze do konačne dijagnoze. To nije jednostavan proces.”

Neurolog i psihijatar

U Hrvatskoj, kao i u većini drugih zemalja, i neurolozi i psihijatri se bave ovom bolešću. Liječnik obiteljske medicine kao što smo spomenuli, upućuje osobe na daljnju dijagnostičku obradu kod neurologa ili psihijatra. No, postoje i druge situacije kada će liječnik obiteljske medicine upućivati osobu isključivo psihijatru, a to su stanja kada u kliničkoj slici dominiraju psihijatrijski simptomi (kao halucinacije, depresija, anksioznost, poremećaji spavanja, agitiranost i dr.) što obično biva nekoliko godina nakon pojave prvih kliničkih (kognitivnih) simptoma.

Ne prihvaćajte dijagnozu liječnika da se radi samo o demenciji ili staračkoj zaboravljivosti. To nije odgovor jer postoji 200 vrsta demencije i moramo znati pravu kako bismo znali pravilno postupati i odnositi se prema osobi. Ako se to ne može ustanoviti uobičajenim testovima, ide se na skeniranje CT ili MR mozga.

CT ili MR mozga i ostale tehnike

Od koristi može biti i provedba elektroencefalograma te slikovnih tehnika prikaza strukture mozga. U današnje vrijeme znanost i tehnologija su jako napredovali te omogućuju slikovne prikaze u koje ubrajamo kompjuteriziranu tomografiju (CT) i magnetnu rezonancu (MRI), a koje su danas neizostavni dio dijagnostičke obrade u demenciji. Slikovnim metodama je lako utvrditi i dokazati bilo kakve promjene na mozgu a to je najkarakterističnije kod vaskularne demencije, te se lako može dokazati da li se radi o Alzheimerovoj bolesti ili o nekom trećem uzorku poremećaja. Kod bolesnika sa izraženim postupnim ili naglim psihičkim promjenama slikovni prikaz je obvezan, obzirom da različite bolesti, poput tumora mozga, mogu dovesti do takvih simptoma, što je potrebno isključiti.

CT ili MR se treba učiniti kod prve procjene demencije ili nakon bilo koje novonastale promjene kognicije ili mentalnog statusa. Prema dostupnoj literaturi, u konačnici je kvalitetan CT-mozga izvrstan odabir za probir demencija i isključivanju drugih uzroka kognitivne deterioracije kao što su tumori, traume mozga i drugo. Kod evaluacije demencija MR mozga je senzitivnija pretraga u odnosu na CT mozga jer omogućava prepoznavanje šireg spektra svojstava mozga, te služi za finiju diferencijalnu dijagnostiku u ranim fazama kognitivnog ispada. CT mozga se također preferira ako pacijent ima klaustrofobiju, srčani predvodnik ili feromagnetske implantate ili postoji razlog zbog kojeg pacijent ne može duže ostati u mirnom, ležećem položaju koji zahtijeva pregled MR skenerom.

Prvi simptomi - razlika Alzheimerove bolesti i vaskularne demencije

Bitno je prepoznati simptome na vrijeme. Bolest karakterizira niz simptoma od gubitka pamćenja, sposobnosti rasuđivanja do potpune promjene osobnosti. Nastupa postepeno i polako oštećuje živčane stanice mozga. Kod većine oboljelih, prvi znakovi se javljaju nakon 65. godine života.

“Prvo se javlja zaboravljivost nedavnih događaja, uz dobro očuvano pamćenje davne prošlosti, zbog čega ljudi to obično pripisuju “staračkoj zaboravljivosti”. Uz početno zaboravljanje nedavnih događaja, javljaju se smetnje orijentacije u vremenu i prostoru, zanemarivanje higijenskih navika (osobe se ne tuširaju, stavljaju četkicu za zube u wc i sl.) te gubitak interesa za aktivnosti koje su do tad voljeli raditi (npr. kuhanje, gledanje televizije).”

Blagi oblik može trajati nekoliko godina, dok je u težem obliku osoba potpuno nesposobna samostalno živjeti, ne prepoznaju obitelj, ne mogu gutati, inkontinentni su ili nepokretni. Kod uznapredovalog oblika Alzheimerove bolesti, uz kognitivne promjene često se javljaju i neuropsihijatrijski simptomi poput agresije, depresije, slušnih i vidnih halucinacija, otežana pokretljivost te pojava tremora i zakočenosti.

“Kod vaskularne demencije, simptomi često nastupaju naglo. Postoje smetnje pamćenja i koncentracije koje su primarno uzrokovane bolešću krvnih žila, a za posljedicu imaju oštećenje tkiva mozga. Često se javlja kod osoba koje su pretrpile moždani udar. Kod ove demencije, možemo usporiti napredovanje bolesti i mogućnost nastanka novih moždanih udara tako da oboljelom kontroliramo tlak, masnoće i šećer u krvi, ne dozvolimo pušenje i alkohol te se usmjeriti na liječenje bolesti srca.”

Za postavljanje dijagnoze potreban je sveobuhvatan pristup, jer iako je demencija očita i vidljiva, teško je razaznati njen pravi uzrok.

Koji lijekovi se koriste?

Do danas je na tržište stavljeno ukupno šest lijekova (takrin, donepezil, rivastigmin, galantamin, memantin i fiksna kombinacija donepezila i memantina) iz skupine antidementiva, a koje je odobrila nadležna agencija. To znači da su ovi lijekovi prošli kroz sve tri faze kliničkih ispitivanja i pokazali zadovoljavajuću sigurnost i značajnu učinkovitost. Svi spomenuti lijekovi spadaju u simptomatsku terapiju i niti jedan od njih nije pokazao da može promijeniti prirodni tijek bolesti, no iz kliničkog iskustva je poznato da svi ovi lijekovi odgađaju teže faze bolesti za najmanje šest mjeseci do godine dana, a u nekim slučajevima i do tri godine. Dakle, niti jedan lijek koji postoji ne može izliječiti demenciju, ali može usporiti napredovanje bolesti. U našem članku možete pronaći upute kako uvjeriti stariju osobu da popije svoj lijek.

Institucije u Hrvatskoj?

Mjesta gdje se možete više informirati ili odvesti osobu na bolničko liječenje su psihogerijatrijski odjeli u Klinici za psihijatriju Vrapče i u Psihijatrijskoj bolnici Sv. Ivan u Zagrebu, zatim Referentni centar za kognitivnu neurologiju i neuro-fiziologiju Kliničkog bolničkog centra Zagreb, Referentni centar za Alzheimerovu bolest i psihijatriju starije životne dobi u Klinici za psihijatriju Vrapče, savjetovališta (savjetovalište za članove obitelji – neformalne njegovatelje u sklopu HUAB-a, savjetovalište za psihogerijatriju u sklopu Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar), dnevna bolnica za osobe s demencijom, dnevni boravci i specijalizirane stacionarne jedinice za 24-satnu skrb za osobe oboljele od AB-a te palijativna skrb (palijativni kreveti za osobe s demencijom, mobilni palijativni timovi). Neki domovi za starije imaju odjele za demenciju, no osim nedovoljno mjesta i velike liste čekanja, veliki problem je što često ne primaju osobe s demencijom koje su pokretne jer nemaju kapaciteta ni osoblja za takvu skrb. Neke od domova možete pronaći ovdje. Svakako vas pozivamo da pratite našu stranicu na Facebooku i učlanite se u našu online grupu podrške gdje članovi razmjenjuju svoja iskustva i probleme s demencijom.

Zaključno…

Dijagnoza vrste demencije nije jednostavan postupak i potreban je sveobuhvatan pristup svih liječnika. Primijetite li neki od ranih znakova demencije kod osobe koju poznajete ili njegujete, nemojte ih zanemarivati. Rana dijagnoza je gotovo najvažniji čimbenik u bolesti, kako bi ste mogli započeti s liječenjem i odgađanjem napredovanja bolesti te se pobrinuti za skrb u kasnijim fazama. Posjetite svojeg obiteljskog liječnika i zatražite pomoć i dijagnozu. Napominjemo, sve informacije u ovom članku su informativnog karaktera, pronađene u stručnoj literaturi i preko iskustava pojedinaca te služe za općenitu orijentaciju. Jedine prave informacije vam može dati liječnik koji je ovlašten za to.

Izvori:

Povezani članci
O čemu se tu radi - senilna demencija, demencija ili Alzheimerova bolest? O čemu se tu radi - senilna demencija, demencija ili Alzheimerova bolest?
Zbog mnogo vaših pitanja o tome po čemu se razlikuju dijagnoze staračke ili senilne demencije i Alzheimerove bolesti, pokušat ćemo vam detaljnije p...
Demencije s početkom u mlađoj životnoj dobi - i vi možete biti žrtva demencije! Demencije s početkom u mlađoj životnoj dobi - i vi možete biti žrtva demencije!
Od Alzheimerove bolesti i srodnih demencija danas u svijetu boluje 50 milijuna ljudi. Očekuje se da će taj broj i dalje rasti te nam predstoji epid...
Alzheimerova bolest: mitovi i stvarnost Alzheimerova bolest: mitovi i stvarnost
Mitova, zabluda i predrasuda o Alzheimerovoj bolesti ima mnogo - kakva je to zapravo bolest, tko može oboljeti te može li se umrijeti. Ovi mitovi s...
Problemi sa spavanjem kod osoba s demencijom Problemi sa spavanjem kod osoba s demencijom
Osobe s demencijom često pate od poremećaja spavanja. To može uključivati često buđenje i ustajanje po noći, lutanje noću, rano buđenje i pretjeran...
Glazba radi čuda za osobe s demencijom! Glazba radi čuda za osobe s demencijom!
Glazba je vrlo moćno sredstvo komunikacije, što je od velikog značenja za osobe koje su izgubile sposobnost verbalnog izražavanja, poput osoba s Al...
6 razloga zašto je tjelovježba korisna za osobe s demencijom, ali i za prevenciju demencije 6 razloga zašto je tjelovježba korisna za osobe s demencijom, ali i za prevenciju demencije
Mentalna i tjelesna aktivnost tijekom života smanjuje rizik za pojavu demencije. Nedavno američko istraživanje ukazalo je na 50% veći rizik za deme...
10 najranijih znakova demencije 10 najranijih znakova demencije
Već drugi put ovaj mjesec ste zagubili ključeve, ili ste postali zbunjeni jer niste znali pronaći izlaz u trgovačkom centru? Ovisno o vašoj dobi, t...
Naučite razliku između demencije i Alzheimerove bolesti Naučite razliku između demencije i Alzheimerove bolesti
Kada vam kažu da netko ima demenciju ili Alzheimerovu bolest, mislite da je osoba senilna i ima loše pamćenje, ali ne znate točnu razliku. Istina j...
Može li se umrijeti od Alzheimerove bolesti? Može li se umrijeti od Alzheimerove bolesti?
Alzheimerova bolest je vrlo kompleksna i uvijek fatalna. Ispočetka se očituje s gubitkom pamćenja, no kako napreduje, ima utjecaj na više funkcije...
Dijagnoza demencije - od čega se sastoji? Dijagnoza demencije - od čega se sastoji?
Članovi obitelji prvi su koji primjećuju probleme kod bliske osobe te iniciraju odlazak liječniku. Obično se primjeti otežano izvršavanje zahtjevni...