Novo istraživanje povezuje onečišćenje zraka i rizik za demenciju

Čini se da je zagađeni zrak kojem smo svakodnevno izloženi jedan od rizičnih faktora za razvijanje demencije. Naime, rezultati novog istraživanja pokazuju da ljudi izloženi dušikovom dioksidu imaju 40 posto veći rizik od dijagnosticiranja demencije. Trebamo li se zabrinuti i mi koji živimo na području Hrvatske, pročitajte u nastavku.

Razumijevanje čimbenika rizika za demenciju je važnije nego ikad jer je trenutačno 44 milijuna ljudi u svijetu koji se suočavaju s ovom bolešću za koju ne postoji lijek. Neke vrlo dobro znamo, kao što je dob. Ostali čimbenici su sjedilački način života, pušenje, prekomjerno konzumiranje alkohola, hipertenzija, visoka razina kolesterola, prekomjerna tjelesna težina, nedostatak društvenog kontakta (socijalna izolacija) i ozljede glave. Postoji li ih još?

Skupina znanstvenika nedavno je objavila rad gdje razmatraju još jedan čimbenik rizika za demenciju, a to je onečišćenje zraka. Zagađenje zraka prethodno je povezano s respiratornim bolestima i kardiovaskularnim stanjima, kao što je moždani udar. Međutim, dosad su veze s demencijom ostale nejasne.

Kako bi to razjasnili, istraživači su procijenili razinu buke i onečišćenja zraka širom Londona. Zatim su preuzeli podatke iz medicinske evidencije skupljane, koji su obuhvatili 131.000 ljudi u dobi od 50 do 79 godina, kojima nije dijagnosticirana demencija.  Iz njihovih kućnih adresa, znanstvenici su mogli procijeniti njihovu izloženost nizu zagađivača, uključujući i buku u prometu.

40% veći rizik

Koristeći ove zdravstvene zapise, tim je pratio zdravlje svakog sudionika, prateći ih sve do dijagnoze demencije. Praćenje je trajalo 7 godina. Od cijele skupine, 2.181 osoba (1,7 posto) razvilo je demenciju.

Analiza je pokazala da su ljudi čija je izloženost dušikovom dioksidu imali 40 posto veći rizik od dijagnosticiranja demencije. Razine O3 i zagađenje bukom nisu povećali rizik od demencije.  

Međutim, kako autori brzo bilježe, to je studija opažanja, te nije moguće donijeti čvrste zaključke o uzročnicima. Postoji i mogućnost da su nalazi relevantni samo za grad London.

Ako je veza između onečišćenja zraka i demencije stvarna, kako ona funkcionira? Postoji čitav niz mogućih načina na koje bi onečišćenje zraka moglo utjecati na mozak, od kojih su autori objasnili: 

"Zagađivanje zraka povezano s prometom povezano je sa slabijim kognitivnim razvojem kod male djece, a nastavak značajne izloženosti može dovesti do neuroinflamacije i promijenjenih imunoloških odgovora mozga u ranoj odrasloj dobi."

Budući da zagađenje zraka već uzrokuje značajne zdravstvene probleme, smanjenje razine bi bilo od velike koristi cijeloj javnosti, a također bi moglo smanjiti rizik od demencije. Čak i ako je smanjenje rizika minimalno, jer je demencija toliko rasprostranjena, mogla bi donijeti veliku razliku.

Zagreb je među čišćim gradovima 

Znamo da je London jedan od najonečišćenijih gradova u svijetu, a što je sa Zagrebom? Čini se da se mi ne moramo brinuti oko onečišćenja zraka kao rizičnog faktora za demenciju jer stručnjaci tvrde da otkako je 2009. donesen program zaštite i poboljšanja kakvoće zraka, provelo se smanjenje zagađenja te je danas zrak u Zagrebu uglavnom prve ili druge kategorije. Najveća onečišćenja su u vrijeme zimskih mjeseci u prosincu, siječnju i veljači, u sezoni grijanja.  

Izvor: https://www.medicalnewstoday.com/articles/323088.php