Nedostatak sna ne uzrokuje samo umor i razdražljivost - najnovije istraživanje pokazuje da kronična nesanica može značajno povećati rizik od razvoja demencije. Prema studiji objavljenoj u časopisu Nature Aging (listopad 2025.), osobe koje dugo pate od poremećaja sna imaju oko 40 posto veću vjerojatnost da će tijekom života razviti demenciju ili blago kognitivno oštećenje.

" Znanstvenici su također otkrili da mozak osoba koje pate od kronične nesanice pokazuje znakove ubrzanog starenja -i do 3,5 godine brže u odnosu na one koji redovito spavaju 7-8 sati po noći.”

Što to znači za mozak?

Spavanje nije samo odmor. To je ključan proces tijekom kojeg se mozak “čisti” od toksina i obnavlja neuronske veze. Tijekom dubokog sna aktivira se sustav zvan glimfatički sustav, koji uklanja nakupljene proteine poput beta-amiloida i tau-proteina - tvari povezanih s Alzheimerovom bolešću.

Kad osoba ne spava dovoljno ili san stalno prekida, ovaj sustav ne može učinkovito funkcionirati. Posljedica su nakupljanje štetnih tvari, oksidativni stres i upala – svi čimbenici koji dugoročno povećavaju rizik za neurodegenerativne bolesti.

" Naši nalazi potvrđuju da kronična nesanica nije samo posljedica stresa ili starenja, već i važan rizični čimbenik za propadanje kognitivnih funkcija,” izjavila je voditeljica studije dr. Maria O’Neill sa Sveučilišta Stanford. “

Tko je u najvećem riziku?

• Osobe koje spavaju manje od 5 sati tijekom većine noći
• Oni koji imaju često buđenje ili “plitak” san
• Ljudi s nepravilnim ritmom spavanja (npr. zbog smjenskog rada)
• Osobe koje koriste sedative ili alkohol za uspavljivanje
• Stariji od 60 godina, osobito ako već imaju problema s pamćenjem ili koncentracijom

Studija je pratila više od 40 000 sudionika tijekom 10 godina, koristeći kombinaciju magnetske rezonancije, praćenja spavanja i neuropsiholoških testova. Rezultati su pokazali jasnu povezanost: što je san kraći i nekvalitetniji, to je veća vjerojatnost pojave demencije.

Može li se rizik smanjiti?

Dobra vijest je da poboljšanje kvalitete sna može ublažiti dio rizika. Stručnjaci preporučuju nekoliko jednostavnih koraka:

• Održavajte rutinu- idite na spavanje i budite se u isto vrijeme, čak i vikendom.
• Isključite ekrane barem sat vremena prije spavanja - plavo svjetlo ometa lučenje melatonina.
• Izbjegavajte kofein i alkohol u večernjim satima.
• Prostorija neka bude tiha, tamna i hladnija (oko 18–20 °C).
• Tehnike opuštanja - meditacija, disanje, lagano istezanje ili topla kupka mogu pomoći tijelu da se pripremi za san.
• Ako nesanica traje dulje od 3 tjedna, obavezno se javite liječniku ili specijalistu za spavanje.

Znanstvenici ističu da je spavanje jedan od rijetkih faktora rizika na koji možemo aktivno utjecati. Dok genetiku ne možemo promijeniti, kvalitetan san, zdrava prehrana, tjelesna aktivnost i socijalna uključenost dokazano čuvaju mozak.

Zaključak

Nesanica nije bezazlena već je signal da mozak i tijelo ne dobivaju potrebnu regeneraciju. Ako se ne tretira, može dugoročno povećati rizik od demencije i ubrzati starenje mozga.Briga o snu, jednako kao i o prehrani ili tjelesnom zdravlju, postaje ključna strategija u prevenciji demencije. O ostalim zdravim navikama za zdrav mozak možete pročitati ovdje.

Također, ako vaša osoba s demencijom ima probleme sa spavanjem, ovdje možete pročitati zašto se to događa i saznati na koje načine možete poboljšati rutinu spavanja te smanjiti spavanje oboljelog po danu.

Izvori:

• Nature Aging (listopad 2025.)
• Medical News Today, 17. 10. 2025.
• Stanford University Sleep & Memory Center