Rizik za razvoj demencije je mogućnost da će osoba dobiti demenciju u nekom trenutku svog života. Kod svakog od nas se može razviti demencija, ali neki ljudi imaju veći rizik za razvijanje od drugih.

Čimbenik ili faktor rizika je nešto za što se zna da povećava šanse osobe za razvoj nekog stanja. Na primjer, starenje je glavni faktor rizika za demenciju. To znači da osoba starija od 75 godina ima veću vjerojatnost da će razviti demenciju nego osoba mlađa od 75 godina.

Čimbenici rizika mogu biti nepromjenjivi i promjenjivi, što znači da se neki čimbenici ne mogu smanjiti ili izbjeći, ali na mnoge druge možemo utjecati.

Nepromjenjivi čimbenici rizika jesu životna dob iznad 65 godina, ženski spol i pozitivna obiteljska anamneza. Neki od promjenjivih čimbenika rizika su: u ranom životu obrazovanje, u srednjim godinama visoki tlak, debljina, povišen LDL- kolesterol u krvi, pušenje i prekomjerno konzumiranje alkohola, problemi sa sluhom i vidom, traumatska povreda mozga, u kasnijim godinama šećerna bolest, depresija, nedostatak fizičke aktivnosti, odsutnost socijalnih kontakata, poremećaj spavanja i zagađenje zraka. Na promjenjive čimbenike rizika možemo utjecati preventivnim mjerama i tako smanjiti ili usporiti razvoj demencije i do 40 posto.

Čimbenici rizika na koje ne možemo utjecati:

Starost, spol i genetika čine najveće faktore rizika koji su nepromjenjivi i čine otprilike 55 posto slučajeva, dok preostalih 45 posto otpada na promjenjive čimbenike rizika na koje se može utjecati.

• Dob - rizik od demencije raste s godinama, posebno nakon 65. godine. Međutim, demencija nije tipičan dio starenja. Demencija se može pojaviti i kod mlađih osoba.
• Spol - žene imaju dva puta veću vjerojatnost da će razviti Alzheimerovu bolest nego muškarci
• Genetika/obiteljska anamneza - obiteljska anamneza demencije povećava rizik od razvoja bolesti. Međutim, mnogi ljudi s obiteljskom anamnezom nikada ne razviju simptome, a mnogi ljudi bez obiteljske anamneze ih razviju. Postoje testovi kojima se utvrđuje imate li određene genetske promjene koje mogu povećati vaš rizik. U većini slučajeva nemoguće je predvidjeti rizik određene osobe od poremećaja samo na temelju obiteljske povijesti.

Koji su ostali čimbenici rizika za demenciju i možemo li utjecati na njih?

Prema opsežnom pregledu objavljenom prošlog mjeseca u “Journal of Neurology, Neurosurgery, and Psychiatry” najmanje 17 čimbenika pridonosi demenciji, moždanom udaru i kasnoj depresiji. Istraživači su identificirali nekoliko čimbenika rizika koji utječu na vjerojatnost razvoja jedne ili više vrsta demencije. Iako istraživanje još uvijek nije u potpunosti objavljeno, pokušali smo sažeti kako ovi čimbenici rizika mogu utjecati na razvoj demencije.

Ako utječemo na tih 17 čimbenika, mogli bismo smanjiti rizik za razvijanje bolesti.

1. Krvni tlak - osobe koje imaju visok krvni tlak u srednjoj životnoj dobi imaju znatno veći rizik od razvoja demencije u starijoj dobi. Liječenje hipertenzije (npr. lijekovima, prehranom, aktivnošću) može smanjiti taj rizik za 20–30%. I prenizak tlak u starijoj dobi može biti rizičan ako uzrokuje loš dotok krvi u mozak – ravnoteža je ključ.
2. Indeks tjelesne mase - osobe s pretilošću u 40-ima imaju do 70% veći rizik od demencije.
3. Bolest bubrega - studije pokazuju da osobe s smanjenom bubrežnom funkcijom (niži GFR) imaju veći rizik od demencije, neovisno o drugim zdravstvenim faktorima. Rizik je veći što je bubrežna funkcija lošija.Ljudi na dijalizi često imaju izražene kognitivne poteškoće – čak i 40–70% bolesnika pokazuje znakove blagog do umjerenog kognitivnog pada.
4. Šećer u krvi - dijabetes je faktor rizika i za Alzheimerovu bolest i za vaskularnu demenciju. Također je poznati čimbenik rizika za aterosklerozu i moždani udar, koji pridonose vaskularnoj demenciji.
5. Ukupni kolesterol - čini se da visoke razine lipoproteina niske gustoće (LDL), takozvanog "lošeg" oblika kolesterola, značajno povećavaju rizik od razvoja vaskularne demencije. Neka su istraživanja također povezala visok kolesterol s povećanim rizikom od Alzheimerove bolesti.
6. Konzumacija alkohola - studije su otkrile da ispijanje velikih količina alkohola povećava rizik od demencije. Međutim, druge su studije pokazale da ljudi koji umjereno piju imaju manji rizik od demencije nego oni koji puno piju ili oni koji potpuno apstiniraju od pijenja.
7. Dijeta - istraživanja su pokazala da su osobe s većim rizikom od demencije koje su slijedile zdrav način života smanjile svoj rizik od kognitivnog propadanja. Konzumirale su prehranu koja uključuje ribu, voće, povrće i ulja. Iako nije poznata specifična prehrana koja smanjuje rizik od demencije, istraživanja pokazuju da osobe koje slijede mediteransku prehranu bogatu voćem, povrćem, cjelovitim žitaricama, orašastim plodovima i sjemenkama imaju bolju kognitivnu funkciju.
8. Gubitak ili oštećenje sluha - gubitak sluha koji se ne liječi povezan je s većim rizikom od demencije. Što je gubitak sluha izraženiji, to je i rizik veći. Istraživanja također sugeriraju da gubitak vida može povećati rizik od demencije, dok njegovo liječenje može smanjiti rizik. Gubitak sluha, zajedno s gubitkom vida povećava rizik od socijalne izolacije, koja je usko povezana s depresijom, još jednim važnim faktorom rizika.
9. Bol - dugotrajna (kronična) bol može imati negativan utjecaj na mozak, posebno na kognitivne funkcije
10. Tjelesna aktivnost - fizička neaktivnost jedan je od najvažnijih promjenjivih čimbenika rizika za demenciju. Ljudi koji redovito vježbaju imaju do 30–40% manji rizik od razvoja Alzheimerove bolesti.
11. Svrha u životu - imati osjećaj svrhe u životu može biti jednako važno za zdravlje mozga kao i pravilna prehrana ili tjelesna aktivnost. Ne samo da pomaže u prevenciji demencije, već doprinosi i kvaliteti života, otpornosti i emocionalnoj stabilnosti.
12. San - osobe koje imaju apneju u snu i druge poremećaje spavanja mogu imati veći rizik od razvoja demencije.
13. Pušenje - nekoliko nedavnih studija pokazalo je da pušenje značajno povećava rizik od kognitivnog pada i demencije. Ljudi koji puše imaju veći rizik od ateroskleroze i drugih vrsta vaskularnih bolesti, što može biti temeljni uzroci povećanog rizika od demencije.
14. Socijalizacija - društvena izoliranost može uvelike povećati rizik od demencije i taj postotak prema nekim studijama seže do čak 60 posto. S druge strane, uključivanje u razne društvene aktivnosti kao što su pohađanje slikarskih, plesnih ili glazbenih radionica, učenje novog jezika ili volontiranje može pomoći u izgradnji sposobnosti mozga da se oslobodi stresa
15. Stres - kronični (dugotrajni) stres je značajan rizični čimbenik koji može ubrzati kognitivno propadanje i povećati rizik za bolesti poput Alzheimerove.
16. Kognitivna aktivnost u slobodno vrijeme - sve više dokaza pokazuje da su kognitivne aktivnosti u slobodno vrijeme (poput čitanja, rješavanja križaljki, sviranja instrumenta, igranja šaha, učenja jezika itd.) ključne za očuvanje zdravlja mozga i smanjenje rizika od demencije.
17. Depresivni simptomi - iako još uvijek nije u potpunosti razjašnjeno, depresija u kasnijoj životnoj dobi mogla bi ukazivati na razvoj demencije.

Važno je zapamtiti da ako osoba smanji količinu ovih čimbenika rizika u svom životu, ipak može dobiti demenciju. To je zato što niži rizik samo čini manju vjerojatnost da će osoba oboljeti od demencije. To ne znači da će sigurno izbjeći demenciju.

Istraživanja pokazuju da postoji sve veći broj dokaza koji pokazuju da mnogi od ovih slučajeva možda nisu genetski predodređeni, već bi se mogli odgoditi ili u potpunosti spriječiti rješavanjem zdravstvenih čimbenika koji su donekle pod našom kontrolom.

Autorica ove studije dr. Sanjula Singh, instruktorica neurologije na Harvard Medical School i glavna istraživačica u Općoj bolnici Massachusetts, navodi sljedeće:

„Ova studija stvarno pokazuje koliko su promjene u načinu života i ponašanju bitne za bolesti mozga povezane sa starenjem. U konačnici, nadam se da će ljudi ovim istraživanjem shvatiti da postoji poruka koja daje nadu, a to je da zapravo postoji mnogo stvari na kojima možemo raditi, kako bi smanjili rizik ne samo od moždanog udara, već i od demencije i/ili depresije u kasnoj životnoj dobi. U idealnom slučaju, ljudi ne bi htjeli razviti nijedno od ovih stanja, dodala je, pa je istraživački tim želio pronaći zajedničke čimbenike rizika kako bi ljudi u biti mogli postići više ciljeva koristeći iste alate.”

Najbolji načini za očuvanje zdravlja mozga i prevenciju demencije

Doktori često kažu: „Mozak koji je vrlo zdrav obično podupire i vrlo zdravo tijelo.”

Mozak koji je zdrav bolje će se nositi s promjenama nego mozak koji je manje zdrav. Za zdravlje mozga bitna i je i struktura. Potrebno je pronaći aktivnosti koje istovremeno stimuliraju i um i tijelo te ih uključiti u svoju svakodnevnu rutinu.

U članku na portalu Štampar.hr, mag. psihologije Victoria Rauch, daje vrlo korisne savjete kako usvajanjem zdravog životnog stila možemo utjecati na prevenciju pojave demencije, a možete ih pročitati u nastavku.

• prehrana bogata vlaknima;
• konzumiranje neprerađene hrane odnosno hrane koja je puna aditiva, emulgatora, sladila, konzervansa, umjetnih boje i okusi itd.
• konzumacija povrća i voća;
• izbjegavanje prevelikog unosa mesa i masti;
• redovita tjelovježba;
• izbjegavanje sportova koji uključuju ponovljene udarce u glavu;
• kvalitetan san i dovoljno sna;
• izbjegavanje prekomjerne konzumacije alkohola i pušenja;
• smanjenje izloženosti onečišćenom zraku;
• zaštita od zaraznih bolesti
• redovite kontrole vida i sluha, kao i korištenje slušnih pomagala
• učestali kontinuirani socijalni kontakt odnosno sudjelovanje u društvenim aktivnostima s obitelji i/ili prijateljima

Nadalje, istraživanja pokazuju kako su mozgovi osoba koje su umrle bez kognitivnih oštećenja teži od prosjeka. Što je takozvana „kognitivna rezerva” veća, to je osoba bolje zaštićena od demencije, a kako izgraditi kognitivnu rezervu pročitajte u našem članku ovdje.

Iz navedenih čimbenika rizika za razvoj demencije, vidimo da bi na puno toga mogli utjecati zdravim načinom života. Iako promjene protiv prestanka pušenja, brige o zdravoj prehrani i uvrštavanju tjelesne aktivnosti u svakodnevicu, nisu nimalo lake, moramo imati na umu da time zaista možemo utjecati na svoje zdravlje i prevenirati nastanak više bolesti, među kojima su i različite vrste demencija. Zaista nikada nije prerano, a ni prekasno raditi na zdravlju našeg tijela i mozga. Iako nam se u mladosti to čini nebitno, starost će nam biti jako zahvalna ako smo se dobro brinuli o našem zdravlju.

Izvori:

1. https://stanfordhealthcare.org/medical-conditions/brain-and-nerves/dementia/risk-factors.html
2. https://www.alzheimers.org.uk/about-dementia/managing-the-risk-of-dementia/risk-factors-for-dementia
3. https://www.mayoclinic.org/diseases-conditions/dementia/symptoms-causes/syc-20352013
4. https://edition.cnn.com/2025/04/04/health/dementia-depression-stroke-17-risk-factors-wellness/index.html
5. Kako djelovati protiv demencije na vrijeme? | NZJZ Andrija Štampar