Povezanost između dijabetesa i Alzheimerove bolesti

Sve je više dokaza o povezanosti između šećerne bolesti i Alzheimerove bolesti, što su ranije natuknula i druga istraživanja. Već je prije otkriveno da oboljeli od dijabetesa imaju povišen rizik za razvoj Alzheimerove bolesti, no sada su znanstvenici otkrili da su i osobe koje nemaju dijabetes, ali jedu puno šećera, izložene povišenom riziku za tu bolest. Prema rezultatima novog istraživanja provedenog na Sveučilištu u Bathu, osobe čija prehrana sadrži veliku količinu šećera mogle bi imati povišen rizik za razvoj Alzheimerove bolesti. To je prvi put da su znanstvenici otkrili vezu između razine šećera u krvi i degenerativnog neurološkog stanja.

Alzheimerova bolest je posljedica dijabetesa 2?

U prilog tome ide i istraživanje Sveučilišta u Albanyju koje prikazuje Alzheimerovu bolest kao posljedicu, odnosno kasni stadij dijabetesa tipa 2 koji se javlja u starijoj dobi. To se događa zbog povećane proizvodnje inzulina, koji završava u mozgu i sprječava raspadanje amiloidnih plakova. Višak inzulina, dakle, uzrokuje ubrzano taloženje amiloidnih plakova u mozgu, a ove su tvorevine karakterističan znak Alzheimerove bolesti prenosi online priručnik Alzheimerova bolest.

Djelovanje neiskorištenog inzulina u mozgu očituje se kao ometanje djelovanja ključnog enzima zaduženog za raspadanje amiloidnih plakova. Taloženje ovih plakova uzrokuje kognitivna oštećenja i može označiti početak Alzheimerove bolesti. Ovo istraživanje bi moglo objasniti zbog čega će čak tri četvrtine oboljelih od dijabetesa tipa 2 razviti i Alzheimerovu bolest. Oboljeli od dijabetesa tipa 2 stoga bi morali biti svjesni da neregulirani dijabetes, uz sve poznate moguće komplikacije, može značiti i tiho propadanje kognitivnih funkcija te mogući početak Alzheimerove bolesti.

Uz to, najnovije istraživanje objavljeno u časopisu Diabetologia, pokazuje da osobe s visokom razinom šećera u krvi imaju veći kognitivni pad. In portal navodi da dok su druge studije povezivale kognitivni pad s dijabetesom, ova studija je jedna od najvećih koje uspostavljaju izravan odnos između HbA1c (razina gliciranog hemoglobina, mjera za kontrolu ukupne razine šećera u krvi) i kasnijeg rizika od kognitivnog pada", navodi se u priopćenju, a prenosi portal IFLScience.Svi sudionici pokazali su neku razinu kognitivnog pada tijekom ELSA procjene.  

Druge studije su otkrile neke druge neobične veze, kao što je činjenica da je dvostruko vjerojatnije da će osobe koje imaju šećernu bolest tipa 2 dobiti Alzheimerovu bolest. Postoji također i sugestija o molekularnoj vezi između glukoze šećera u krvi i Alzheimerove bolesti.

Kako smanjiti rizik?

Ukoliko imate dijabetes tipa 2, sigurno znate da se bolest može staviti pod kontrolu ako se pridržavate terapije i živite zdravim načinom života. Najbitnija je prehrana. Zdrava, uravnotežena prehrana mediteranskog tipa te redovito kretanje i tjelovježba blagotvorno će utjecati na razinu šećera u krvi. Ista prehrana pokazala je i značajan utjecaj na kognitivne promjene kod demencije. Uz B vitamin, potrebno se usmjeriti na zeleno lisnato povrće, korjenasto i ostalo povrće, orašaste plodove (bademi, lješnjaci, orasi..), bobičasto voće, grahorice (mahunarke), cjelovite žitarice, riba, perad, maslinovo ulje i slično. Endokrinolog će utvrditi koja je razina glukoze u krvi optimalna za pojedinu osobu, s obzirom na dob i druge faktore. Ta se razina tada treba nastojati održati terapijom, prikladnom dijetom te kretanjem, odnosno tjelovježbom. Ne smije se zaboraviti niti utjecaj svakodnevnog stresa na opće zdravlje – svatko za sebe mora pronaći način opuštanja. 

Izvori:

1. http://www.in-portal.hr/in-portal-news/vijesti/15166/nova-studija-dokazi-o-povezanosti-dijabetesa-i-alzheimerove-bolesti-postaju-sve-cvrsci

2. https://zivim.hr/ucim/alzheimer-bi-mogao-biti-posljedica-previse-secera/

3. https://alzheimerova-bolest.blogspot.com/2016/08/alzheimerova-bolest-i-dijabetes.html