Povezanost između dijabetesa i Alzheimerove bolesti

Članak je ažuriran u studenome 2026. Najnovija saznanja i praktične savjete za obitelji pročitajte u članku Dijabetes i demencija: kako su povezani i što trebate znati.

Sve je više dokaza o povezanosti šećerne bolesti i Alzheimerove bolesti. Osobe s dijabetesom tipa 2 imaju oko 60 % veći rizik od demencije nego njihovi vršnjaci bez dijabetesa. To ne znači da će većina njih oboljeti, nego da je rizik nešto veći. Istraživanje provedeno na Sveučilištu u Bathu pokazalo je da visoka razina šećera u krvi može oštetiti jedan enzim koji u ranoj fazi Alzheimerove bolesti pomaže mozgu da se brani od upale i nakupljanja štetnih bjelančevina. Znanstvenici su to opisali kao jednu od mogućih molekularnih veza između šećera i Alzheimerove bolesti.

Je li Alzheimerova bolest „dijabetes tipa 3”?

Neki znanstvenici Alzheimerovu bolest nazivaju „dijabetesom tipa 3” jer moždane stanice oboljelih slabije reagiraju na inzulin. Istraživanje Sveučilišta u Albanyju sugeriralo je da višak inzulina u mozgu može ometati enzim koji razgrađuje amiloidne plakove, a upravo su ti plakovi karakterističan znak Alzheimerove bolesti.

To je zanimljiva hipoteza, ali nije dokazano da je Alzheimerova bolest posljedica ili kasni stadij dijabetesa. „Dijabetes tipa 3” nije službena dijagnoza, a većina ljudi s dijabetesom neće razviti Alzheimerovu bolest.

Istraživanje objavljeno u časopisu Diabetologia, u kojem je više od 5.000 starijih osoba u Engleskoj praćeno oko osam godina, pokazalo je da pamćenje i druge kognitivne sposobnosti brže slabe kod osoba s dijabetesom i kod onih s višom razinom HbA1c (glikiranog hemoglobina, pokazatelja prosječne razine šećera u krvi u posljednja dva do tri mjeseca).

Stručna komisija časopisa The Lancet 2024. godine uvrstila je dijabetes među 14 čimbenika rizika za demenciju na koje možemo utjecati. Dobra regulacija šećera zato je važna i za zdravlje mozga.

Kako smanjiti rizik?

Ako imate dijabetes tipa 2, bolest se može dobro kontrolirati ako se pridržavate terapije i živite zdravim načinom života. Najvažniji su prehrana i kretanje. Zdrava, uravnotežena prehrana mediteranskog tipa te redovito kretanje i tjelovježba pomažu regulirati šećer u krvi, a ista prehrana povezuje se i s manjim rizikom od demencije. Na jelovniku neka bude zeleno lisnato i drugo povrće, mahunarke, cjelovite žitarice, orašasti plodovi (bademi, lješnjaci, orasi), bobičasto voće, riba, perad i maslinovo ulje.

Liječnik će odrediti koja je razina šećera u krvi optimalna za pojedinu osobu, s obzirom na dob i druge bolesti. Kod starijih osoba, osobito onih s demencijom, važno je izbjegavati i prenizak šećer, koji je također povezan s većim rizikom od demencije. Ne smije se zaboraviti ni utjecaj svakodnevnog stresa na zdravlje: svatko za sebe treba pronaći način opuštanja.

Izvori

1. Chatterjee i sur.: Type 2 diabetes as a risk factor for dementia in women compared with men, Diabetes Care, 2016.
2. Scientists establish 'tipping point' molecular link between blood sugar and Alzheimer's disease, University of Bath (News Medical), 2017.
3. Zheng i sur.: HbA1c, diabetes and cognitive decline: the English Longitudinal Study of Ageing, Diabetologia, 2018.
4. Lancet Commission identifies two new risk factors for dementia, Alzheimer's Disease International, 2024.