Rujan je mjesec borbe protiv Alzheimerove bolesti - niste sami!

Rujan je mjesec borbe protiv Alzheimerove bolesti - niste sami!

Rujan je svjetski mjesec Alzheimerove bolesti kada se diljem svijeta na razne načine podiže svijest o demenciji, pokušava se otkloniti stigma vezana uz bolest, te se traže načini kako pomoći onima koji su pogođeni Alzheimerovom bolešću, bilo to izravno ili neizravno.

Prema izvješćima krovne Svjetske Alzheimer organizacije, svake tri sekunde netko u svijetu razvije demenciju, s gotovo 50 milijuna ljudi koji trenutno žive s tom bolešću diljem svijeta. Možda je još alarmantnije to što se očekuje da će taj broj dosegnuti 132 milijuna do 2050. godine. Stoga je potrebna hitna reakcija država, institucija, cjelokupnog sustava, ali i nas samih.

Tko smo mi bez našeg pamćenja?

Sigurno podcjenjujemo moć pamćenja. U ovom životu imamo ograničeno vrijeme i svaki trenutak je dragocjen, a pohraniti te trenutke i uspomene možemo jedino pomoću našeg pamćenja. To je ono što čini srž našeg bića i zbog čega smo ono što jesmo.

Oboljeli od Alzheimerove bolesti polako gube ili su izgubitli taj dar. On im je oduzet. Ne znaju tko su, što su bili i što su radili. Izgubili su veliki dio sebe i svog identiteta. Zbunjenost i bol koji prate gubitak pamćenja su zastrašujući i dezorijentirajući. Za one koji sa strane gledaju kako im se roditelj, supružnik ili član obitelji počinje polako odvajati od svog života (života kojeg se više ne sjećaju), iskustvo je jednako zastrašujuće i razarajuće. No, to nije sve. Pogrešno većina ljudi misli da je demencija samo gubitak pamćenja. Nažalost nije, postoje i puno teži simptomi. Osoba polako počinje gubiti i sve ostale funkcije - ne zna raditi osnovne radnje, ne zna govoriti, ne zna se odjenuti niti hraniti. Na kraju postane potpuno ovisna o pomoći drugih. Pišemo ovo kako bi što više ljudi shvatilo ozbiljnost ove bolesti koja nas okružuje. Vrijeme je da podignemo svijest o ovoj razornoj bolesti i nadamo se da će se jednog dana pronaći lijek, a do tada činimo sve u našoj moći da olakšamo život osoba s demencijom i pružimo podršku onima koji se za njih brinu. Svatko od vas tko nasreću nije imao dodira s demencijom, može učiniti jednu malu stvar i educirati se o tome. Na taj način ćemo zajedno razbijati stigmu i predrasude oko te bolesti, a i imat ćete više razumijevanja i podrške za osobe u vašoj okolini koje su pogođene demencijom.

Kratka povijest Alzheimerove bolesti

Prema navodima iz literature, demenciju kao takvu su prvi prepoznali egipatski liječnici oko 2000 godina prije Krista kada su primijetili da ljudi koji stare počinju gubiti pamćenje. Sve do 15. stoljeća vjerovalo se da je demencija jednostavno dio starenja, a ne bolest. U srednjem vijeku bilo je vrlo uobičajeno da se mentalni poremećaji, poput demencije i depresije, smatraju kaznom koju je Bog odredio za počinjene grijehe. Zbog toga su tada osobe s demencijom bile redovite žrtve lova na vještice; spaljivanja i vješanja bila su raširena kroz cijelo 15. stoljeće. Povijest Alzheimerove bolesti pokazuje da je loše postupanje s pacijentima s demencijom bilo globalno rašireno i trajalo je više od tri stoljeća. Tek s razvojem moderne medicine demencija je postala bolest, ali je i tada nosila ozbiljnu stigmu u društvu koja i danas traje.

Početkom prošlog stoljeća tek je opisana bolest te je dobila ime. Naime, 1906. godine, njemački je patolog i neurolog Alois Alzheimer opisao slučaj progresivnog intelektualnog propadanja 51-godišnje bolesnice. Te je simptome Alzheimer povezao sa specifičnim histološkim promjenama u mozgu, tzv. senilnim plakovima i neurofibrilarnim vretenima. Prema svom autoru, sindrom je nazvan Alzheimerovom bolešću, no sve do kraja 60-ih godina ta se bolest smatrala tek rijetkim oblikom presenilne demencije (razlika demencije, senilne i staračke demencije).

2012. godine Svjetska zdravstvena organizacija je proglasila Alzheimerovu bolest svjetskim javnozdravstvenim prioritetom te naložila svim svojim državama članicama, pa tako i Hrvatskoj, da djeluju te da prvenstveno izrade akcijske planove odnosno nacionalne strategije za borbu protiv Alzheimerove bolesti. Kao što znamo, te promjene se jako sporo odvijaju, a neki još ne shvaćaju da je skrb o starijima posebice osobama s demencijom prioritet.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije u svijetu 47,5 milijuna ljudi ima neki oblik demencije, a procjenjuje se da je u Europskoj uniji 6,4 milijuna osoba s takvim bolestima te da bi do 2050. godine broj mogao narasti i na više od 115 milijuna oboljelih u svijetu. Procjenjuje se da trenutno u Hrvatskoj ima oko 86 000 osoba s demencijom.

Što danas znamo o Alzheimerovoj bolesti?

Demencija je bolest ireverzibilnoga tijeka koju, osim uobičajeno prepoznatoga prvog i vodećeg simptoma – gubitka pamćenja, karakterizira vrlo rano pojava poteškoća u samostalnom zbrinjavanju i aktivnostima svakodnevnog života, a napredovanjem bolesti postupno dolazi do potpune 24-satne ovisnosti o brizi, pomoći i nadzoru od strane drugih osoba. Demencija je krovni pojam, u koji spada i Alzheimerova bolest, vaskularna demencija, mješana demencija i ostale. Alzheimerova bolest je najčešći uzročnik demencija, a više o ostalim uzrocima demencije saznajte ovdje. Alzheimerova bolest obično se manifestira s gubitkom pamćenja, posebno za učenje novih informacija. Alzheimerova bolest napada kratkotrajno pamćenje i uništava neurone i veze u moždanoj kori što dovodi do propadanja mozga i gubitka moždane mase. Kasnije su prisutne bihevioralne i psihičke smetnje (depresija, psihoza, halucinacije, agresija itd.).

Obzirom da je degeneracija moždanih stanica nepovratna i neizlječiva, rana dijagnoza i razlikovanje vrsta demencije su od najveće važnosti jer se na taj način može raditi na očuvanju kognitivnih funkcija i na liječenju simptoma. Ranim prepoznavanjem i dijagnozom može se duže očuvati intelektualna sposobnost i poboljšati kvaliteta života.

Tijekom godina Alzheimerova bolest se sve više i više razumije, ali unatoč iscrpnim istraživanjima lijek nije otkriven. Ne postoji liječenje koje može preokrenuti ili usporiti napredovanje bolesti. Trenutačno dostupni lijekovi samo ublažavaju simptome i ne djeluju na svakoga. Također mogu imati neugodne nuspojave. Umjesto fokusiranja na lijekove, promjena načina života može pomoći u sprječavanju Alzheimerove bolesti. Zato se kombiniraju farmakološki i nefarmakološki tretmani. Što se tiče prevencije Alzheimerove bolesti, brojna istraživanja pokazuju da osobe koje se pridržavaju zdrave prehrane i pozitivnog stila života imaju puno manji rizik od Alzheimerove bolesti od populacije koja se nezdravo hrani, ne vježba i puši. Iako zvuči kao klišej, možemo pokušati kvalitetnije živjeti jer nemamo što izgubiti ako više hodamo, kontroliramo krvni tlak i zdravo jedemo.

Što možete napraviti u mjesecu Alzheimerove bolesti?

Svi možemo doprinijeti većoj razini svijesti o demenciji i Alzheimerovoj bolesti, naučiti prepoznati njezine znakove i simptome, te poduzimati jednostavne korake kako bismo smanjili rizik razvoja demencije. Pomozimo da ljudi koji žive s demencijom i njihovi obiteljski njegovatelji imaju poštovanje koje i zaslužuju te da su uključeni u društvo. Budimo te jedni za druge.

  • Podijelite svoju priču - ako imate iskustvo s demencijom, podijelite to s drugima. Netko blizu vas možda baš treba čuti vašu priču. Također i nama se možete javiti s pričama koje anonimno objavljujemo.
  • Širite znanje i informacije - ono što znate, podijelite sa drugima. Nikad ne znate kome u vašom okruženju je ta informacija potrebna jer se na neki način bori s demencijom, a strah ga je o tome govoriti.
  • Ako ste aktivni na društvenim mrežama, podijelite objavu sa zanimljivim činjenicama o Alzheimerovoj bolesti i educirajte svoju zajednicu. Najlakše je govoriti o zabavnim temama, a svi zatvaraju oči pred teškim i bolnim temama koje su bitne.
  • Vrlo je bitno i mlađe generacije upoznavati s ovom tematikom, pa tako postoje i brojne slikovnice (npr. Moja baka ne zna tko sam) koje na pristupačan način pomažu djetetu se nositi s velikim problemom, a u isto vrijeme dijete se upoznaje s nekim drugim svijetom te kad prvi put bude u kontaktu s bolesnom osobom ili osobom s demencijom, znat će kako se ponašati.
  • Donirajte ili volontirajte u udrugama ili događajima koji se bave tom tematikom
  • Ukoliko mislite da možete pomoći radi svoje struke ili obrazovanja (npr. ako ste psiholog, liječnik, medicinska sestra i sl.) javite nam se na mail
  • Pretplatite se na naš newsletter jer vas čekaju edukativni materijali, a uskoro i razni webinari.
  • Ako se skrbite o osobi s demencijom obavještavamo vas da povodom obilježavanja Svjetskog dana Alzheimerove bolesti – 21. rujna, Služba za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti održat će Dan otvorenih vrata putem otvorenih telefonskih linija, u vremenu od 12.00 do 15.00 sati. Svi zainteresirani u navedenom periodu mogu koristiti uslugu informativno-savjetodavnog razgovora sa stručnim timom Službe (telefon: 01/ 383 00 88 i 01/ 641 40 30). Također više o tome kako se nositi sa stresom pročitajte ovdje. Uvijek se možete priključiti u našu online grupu podrške i pomoći za sve osobe koje se na bilo koji način nose s izazovima demencije. Članovi grupe već razmijenjuju svoja iskustva s demencijom i daju jedni drugima korisne savjete. Zato vas pozivam da se priključite ovoj korisnoj grupi koja će vam pomoći nositi se s demencijom, a uz to ćete spoznati da niste sami u teškoj situaciji.

Izvori:

  1. https://www.hzjz.hr/aktualnosti/alzheimerova-bolest/
  2. https://canohealth.com/news/blog/history-of-alzheimers-disease/
Povezani članci
Međunarodni dan starijih osoba obilježava se 1. listopada - pregled događanja Međunarodni dan starijih osoba obilježava se 1. listopada - pregled događanja
Međunarodni dan starijih osoba obilježava se 1. listopada svake godine. Prvi se put obilježio 1. listopada 1991. godine odlukom Ujedinjenih naroda...
Svjetski dan Alzheimerove bolesti - popis događanja na kojima možete sudjelovati Svjetski dan Alzheimerove bolesti - popis događanja na kojima možete sudjelovati
Svjetski dan Alzheimerove bolesti obilježava se 21. rujna svake godine, te vam donosimo bitna događanja koja će se održati u različitim gradovima n...
Zdrave navike koje smanjuju rizik od razvoja demencije Zdrave navike koje smanjuju rizik od razvoja demencije
Novo istraživanje pokazalo je da postoji 7 zdravih navika koje možemo prakticirati, a koje smanjuju rizik od razvoja demencije, čak i kod onih koji...
Odgođeno otvaranje Doma za starije osobe Markuševac Odgođeno otvaranje Doma za starije osobe Markuševac
Grad Zagreb prošle godine je obavijestio da je u tijeku opremanje novog doma na Markuševcu, nakon kojeg slijedi ishođenje svih potrebnih dozvola za...
Zatvoren je Dom za osobe s demencijom u Rijeci Zatvoren je Dom za osobe s demencijom u Rijeci
Nažalost, od dana 01. rujna 2020. zatvoren je Dom za osobe s demencijom u Rijeci zbog navodnog nedostatka financijskih sredstava. Dom se otvorio 20...
Ljetne vrućine su posebno opasne za osobe s demencijom - evo zašto i kako ih možete zaštititi Ljetne vrućine su posebno opasne za osobe s demencijom - evo zašto i kako ih možete zaštititi
Nikome, a posebno ne starijim osobama, nije preporučljivo izlaganje suncu u razdoblju od 11 do 16 sati. Oprezni moraju biti osobito srčani gerijatr...
Koronavirus - kako možemo zaštititi osobe s demencijom? Koronavirus - kako možemo zaštititi osobe s demencijom?
Koronavirusom može se zaraziti svatko, no prema dosadašnjim podacima starije osobe u dobi iznad 60 godina spadaju u rizičnu skupinu razvijanja teži...
Američka tvrtka Biogen razvila je novi lijek koji usporava simptome Alzheimerove bolesti? Američka tvrtka Biogen razvila je novi lijek koji usporava simptome Alzheimerove bolesti?
U neočekivanom istraživačkom preokretu, prije dva dana farmaceutski div Biogen objavio je da će tražiti odobrenje američke agencije za hranu i lije...
Povezanost između dijabetesa i Alzheimerove bolesti Povezanost između dijabetesa i Alzheimerove bolesti
Sve je više dokaza o povezanosti između šećerne bolesti i Alzheimerove bolesti, što su ranije natuknula i druga istraživanja. Već je prije otkriven...
Istraživanje: Gubitak pamćenja kod Alzheimerove bolesti mogao bi se spriječiti? Istraživanje: Gubitak pamćenja kod Alzheimerove bolesti mogao bi se spriječiti?
Istraživači su došli do novog otkrića u liječenju Alzheimerove bolesti - no tretman se mora odviti prije nego što počnu sami simptomi bolesti. Rana...