Problemi sa spavanjem kod osoba s demencijom

Osobe s demencijom često pate od poremećaja spavanja. To može uključivati često buđenje i ustajanje po noći, lutanje noću, rano buđenje i pretjerano spavanje tijekom dana. Takva ponašanja izazivaju ogromnu količinu stresa njihovim obiteljima i skrbnicima koji onda ni sami ne mogu spavati, a često probdiju i cijele noći. Nedostatak sna može pogoršati ponašanje i način razmišljanja svih ljudi, a ne samo onih koji imaju demenciju. Bez adekvatnog spavanja svi postajemo skloniji emocionalnoj nestabilnosti, kao i fizičkim bolestima.

Istraživanja moždanih valova kod osoba s demencijom pokazuju opadanje u fazama spavanja, kao i u fazama budnosti. Osoba se može neprestano ustajati tijekom noći i biti dezorijentirana kad se probudi. Oni koji ne mogu spavati mogu lutati, biti u stanju nepomično ležati ili vikati i zapomagati, narušavajući san svoje obitelji ili skrbnika. Mogu se odjenuti i pokušavati izaći iz kuće što može osobu umoriti tijekom idućeg dana. Jedan od problema je i da se osobe mogu osjećati jako pospano tijekom dana, a zatim ne mogu spavati noću. Oni mogu postati nemirni ili uznemireni u kasnim popodnevnim ili ranim večernjim satima, iskustvo koje se često naziva "sindrom zalazećeg sunca". Stručnjaci procjenjuju da u kasnim fazama Alzheimerove bolesti osobe provode oko 40 posto svog vremena u krevetu budni noću i značajan dio svog vremena u dnevnom spavanju.  Sljedeći problem sa spavanjem može biti i predugo spavanje odnosno kada osoba spava i po noći, ali i većinu dana što često zabrinjava obitelji. To je uobičajeno za kasnije faze demencije. Kako bolest napreduje, oštećenja mozga osobe postaju sve veća i vremenom postaju slabiji i ranjiviji. Kao rezultat toga, osobi s demencijom može biti prilično iscrpljujuće obavljati relativno jednostavne zadatke poput komunikacije, prehrane ili pokušavanja razumijevanja onoga što se događa oko nje. Zbog toga osoba može spavati više tijekom dana jer njihovi simptomi postaju ozbiljniji, ne mogu funkcionirati dugo sati u danu, a i nemaju interesa ni motivacije.

Takva ponašanja izazivaju ogromnu količinu stresa njihovim obiteljima i skrbnicima koji onda ni sami ne mogu spavati, a često probdiju i cijele noći. To ih navodi da smjeste svoje voljene osobe u dom za starije zbog nemogućnosti stalnog nadzora i velikog utjecaja na svakodnevni život. No, i u domovima za starije osoblje se često ne znaju nositi s takvim ponašanjima i nemaju dovoljno osoblja i kapaciteta za takvu specifičnu skrb zbog čega osobe često vraćaju njihovim obiteljima.

Čimbenici koji mogu pridonijeti problemima sa spavanjem su:

• Promjena u "unutarnjem satu tijela", koja izaziva biološku pomiješanost između dana i noći
• Nedovoljna aktivnost tokom dana
• Smanjena rasvjeta i povećane sjene uzrokuju da osobe s demencijom krivom interpretacijom onoga što vide, postanu zbunjene i uplašene
• Reakcije na neverbalne znakove frustracije skrbnika koji su i sami iscrpljeni (osobe osjećaju stres i ljutnju skrbnika/obitelji te reagiraju na to)
• Dezorijentacija zbog nemogućnosti odvajanja snova od stvarnosti prilikom spavanja
• Manja potreba za snom, što je uobičajeno kod starijih osoba

Medicinski čimbenici koji utječu na poremećaje spavanja:

Osoba koja ima poremećaje spavanja trebala bi obaviti temeljit liječnički pregled kako bi se utvrdile sve bolesti koje možda postoje i izazivaju probleme, a eventualno se mogu liječiti. Medicinska stanja koja mogu pogoršati probleme sa spavanjem su:

• Depresija
• Sindrom nemirnih nogu, poremećaj u kojem neugodni osjećaji „puzanja“ ili „trnci“ u nogama izazivaju neodoljiv nagon za njihovim pomicanjem
• Apneja u snu, abnormalni obrazac disanja u kojem ljudi nakratko prestaju disati mnogo puta noću, što rezultira lošom kvalitetom sna
• Kronična bol uzrokovana artritisom
• Stanja povezana sa želucem, poput gastroezofagealne refluksne bolesti
• Urinarna stanja zbog kojih su ljudi skloni mokrenju noću, poput povećane prostate ili preaktivnog mjehura
• Nuspojave nekih lijekova 

Što možemo učiniti?

Za poremećaje spavanja kod Alzheimerove bolesti i ostalih demencija postoje nefarmakološki i farmakološki tretmani. Većina stručnjaka i Nacionalnih zdravstvenih zavoda snažno potiču upotrebu nefarmakoloških tretmana, odnosno onih koji se ne služe lijekovima. Istraživanja su otkrila da lijekovi za spavanje uglavnom ne poboljšavaju opću kvalitetu spavanja starijih osoba. Upotreba lijekova za spavanje povezana je s većom šansom za pad i druge rizike i nuspojave koje mogu nadmašiti prednosti liječenja.

Nefarmakološki tretmani imaju za cilj poboljšati rutinu spavanja i okruženje za spavanje te smanjiti spavanje po danu. Ti tretmani uvijek se trebaju isprobati prije nego što se odlučite koristiti lijekove kao zadnje sredstvo za pomoć, jer neki lijekovi za spavanje mogu izazvati ozbiljne nuspojave. Slijede neki savjeti koji bi vam mogli pomoći u smanjenju problema sa spavanjem:

• Redovito se pridržavajte točnih termina obroka, odlaska u krevet i ustajanja (rutina).
• Izvedite osobu na sunce tokom dana. Planirajte aktivnije dane. Osoba koja odmara veći dio dana vjerojatno će se buditi noću. Obeshrabrite popodnevno spavanje i planirajte zahtjevnije aktivnosti kao što su liječnički pregledi, izleti i kupanje ujutro ili rano popodne. 
• Potaknite redovnu svakodnevnu vježbu, ali ne u satima prije odlaska na spavanje.
• Izbjegavajte pića koja sadrže kofein (poput čaja, kave i kola) nakon 14 sati, kao alkohol i nikotin.
• Liječite svaku bol koja se pojavi.
• Osigurajte ugodno i sigurno okruženje za spavanje. Prostor za spavanje osobe treba biti na ugodnoj temperaturi. Osigurajte noćna svjetla i druge načine zaštite osobe, poput odgovarajućih brava na vratima i prozorima. Senzori vrata i detektori kretanja mogu se upozoriti na članove obitelji kada osoba luta.
• Ako se osoba probudi, obeshrabrite ostajanje u krevetu dok su budni; koristite krevet samo za spavanje.
• Obeshrabrite gledanje televizije u krevetu tijekom razdoblja budnosti.
• Provjerite ima li osoba puno dnevnog svjetla i aktivnosti kojima se može baviti u toku dana.
• Razmislite o poboljšanju okruženja za spavanje. Provjerite je li u sobi prava količina svjetlosti tijekom noći. Ako je previše svjetla, uzmite u obzir zavjese za zatamnjenje. 
• Dom održavajte dobro osvijetljen u večernjim satima. Odgovarajuća rasvjeta može umanjiti uznemirenost koja nastaje kada je okolina tamna ili nepoznata.
• Razmislite o satu pokraj kreveta koji pokazuje je li dan ili noć.
• Izlazak u šetnju, topli mliječni napitak ili kupanje prije spavanja može pomoći osobi da se opusti.
• Provjerite da li je dom osobe siguran - ostavite svjetlo u hodniku i WC-u; razmislite o noćnoj svjetlosti u spavaćoj sobi i uklonite sve prepreke na putu(na primjer, tepisi ili namještaj na putu).
• Ako se osoba probudi noću, pokušajte ih nježno podsjetiti da je noćno vrijeme.
• Slabo raspoloženje može pridonijeti lošem snu. Ako mislite da je osoba možda depresivna, obratite se liječniku opće prakse.

• Mislite i na svoju mentalnu i fizičku iscrpljenost. Ako ste pod velikim stresom i to pokazujete, osoba s demencijom to može osjetiti i sama postati uznemirena i zbunjena. Pokušajte se odmoriti noću kako biste imali više energije tijekom dana. To možete učiniti tako da zamolite drugog člana obitelji da bude dežuran poneku noć ili da zaposlite osobu koja će nadzirati vašeg voljenog. Ovdje možete pročitati savjete za svoje zdravlje.

• Podijelite svoje iskustvo s drugima. Podijelite koje su strategije reagiranja djelovale u vašoj situaciji i dobijte više ideja od drugih obitelji i skrbnika. 

Ako je osoba već budna i uznemirena:

• Priđite joj smireno i polako.
• Otkrijte postoji li nešto što joj treba i uvjerite se da je sve u redu.
• Nježno ju podsjetite da je noć i vrijeme za spavanje.
• Izbjegavajte svađu.
• Pogledajte možete li odrediti izvor problema, kao što su zatvor, pun mokraćni mjehur ili soba koja je pretopla ili hladna. 
• Ne koristite fizičko sprječavanje i zadržavanje u krevetu ako ne trebate. Ako osoba treba hodati i koračati, dopustite da se to nastavi pod vašim nadzorom.

Razgovarajte s liječnikom o lijekovima

Razgovarajte o poremećajima spavanja s liječnikom kako bi vam pomogao identificirati uzroke i moguća rješenja. Bolesti poput infekcija mokraćnog sustava ili inkontinencija, sindrom nemirnih nogu ili apneja u snu mogu uzrokovati ili pogoršati probleme sa spavanjem. Iako se lijekovi često koriste za upravljanje problemima spavanja kod demencije, većina njih povezana je s visokim rizikom za ozbiljne nuspojave. Savjetuje se izbjegavanje sedativa dok ne iscrpite sve ostale mogućnosti.

Tretmani bez lijekova koje smo spomenuli, kao što su obilje vanjske svjetlosti, redovita tjelovježba, stabilna rutina, optimiziranje kroničnih stanja i provjeravanje boli, često pomažu. Osim toga, ovi pristupi obično poboljšavaju opću kvalitetu života osobe.

Ponavljamo, kod demencije nema jednog univerzalnog rješenja kojim možete riješiti sve probleme. Ključ je u kontinuiranom istraživanju i pokušajima jer za svaku pojedinačnu osobu s demencijom vrijedi nešto drugo.

Izvori:

• https://www.alz.org/help-support/caregiving/stages-behaviors/sleep-issues-sundowning
• https://www.alz.org/alzheimers-dementia/treatments/for-sleep-changes