6 razloga zašto je tjelovježba korisna za osobe s demencijom, ali i za prevenciju demencije

Mentalna i tjelesna aktivnost tijekom života smanjuje rizik za pojavu demencije. Nedavno američko istraživanje ukazalo je na 50% veći rizik za demenciju kod tjelesno neaktivnih osoba. Iz tih razloga, znanstvenici napominju kako već i umjerene tjelesne aktivnosti poput brzog hodanja, bicikliranja, plesa ili vrtlarenja mogu znatno smanjiti rizik za demenciju u starijoj životnoj dobi. Uz to, kod tjelesno najaktivnijih osoba je uočen najmanji rizik za smanjenje volumena mozga. Pa pogledajmo kako točno tjelesna aktivnost pomaže ljudima s demencijom.

Smanjen rizik od depresije u demenciji

Oko 5-23% ljudi s demencijom prolazi i kroz depresiju. Depresija može povećati kognitivno oštećenje (pamćenje) te tako utjecati na kvalitetu života osobe. Tjelovježba i rekreacija su vrlo korisne jer oslobađaju endorfine koji mogu podići raspoloženje.

Smanjen nemir i lutanje osoba s demencijom

Vježba također može pomoći pri smanjenju nekih izazovnih ponašanja Alzheimerove bolesti. Adekvatna vježba može pružiti dovoljno tjelesne aktivnosti, tako da je manje vjerojatno da će osoba nakon toga osjetiti potrebu za kretanjem i potencijalno odlutati kroz vrata. Ako se pitate kako osobe zadržati na jednom mjestu, ovo je način!

Očuvanje fizičke funkcije, snage i aktivnosti svakodnevice

Sposobnost tijela da održava ravnotežu i snagu, a time i da spriječi učestale padove, predstavlja značajnu korist kod demencije. Kako demencija napreduje, fizička sposobnost hodanja i obavljanja aktivnosti svakodnevnog života, kao što je oblačenje i spremnje za dan, opada. Tjelesna vježba i druge aktivnosti koje zahtijevaju mobilnost mogu ponekad pomoći u održavanju više razine funkcioniranja duže vrijeme.

Poboljšanje / održavanje srčane funkcije

Slabo kardiovaskularno zdravlje povezano je s kognitivnim opadanjem. Zdravo srce može spriječiti druge zdravstvene komplikacije i stanja koja bi mogla dodatno utjecati na funkcioniranje osobe.

Poboljšanje navike spavanja

Nedostatak vježbanja također može spriječiti sposobnost dobrog spavanja, pogotovo ako netko često spava danju, a zatim je nemiran i budan noću. Tjelesna aktivnost može biti korisna u održavanju dobrog ciklusa sna i spavanja tijekom noći.

Poboljšanje misaonih procesa i kognitivnog funkcioniranja

Istraživanja su pokazala da je tjelovježba zapravo poboljšala spoznaju kod osoba s blagim kognitivnim oštećenjem. Iako nije pokazano da potpuno vraća pamćenje, poboljšala je sveukupne misaone procese i kognitivno funkcioniranje. Pokazalo se da je trening s utezima osobito učinkovit. Pješačenje je također pokazalo poboljšanja u sjećanju. Rezultati višestrukih istraživanja vrlo su ohrabrujući u pogledu tjelesne vježbe i njegove koristi prije i nakon kognitivnog pada. 

Ples je najbolji izbor

Ples smanjuje rizik od demencije. Ne samo da je zabavan, nego je i odličan način za uvrštavanje tjelovježbe u tjednu rutinu koja je bitna kod starijih osoba. Uz to, smanjuje se i društvena izolacija osoba jer se na plesu mogu družiti s drugim ljudima svoje dobi i zaista sudjelovati u aktivnosti. Naime, učenje i pamćenje novih koraka aktivira mnoge živčane putove u mozgu, održavajući ga snažnim, aktivnim i zdravim. Vježba pruža dobar protok krvi u mozak, a također se smatra da potiče rast i preživljavanje stanica mozga, što je neophodno u zaštiti od razvoja demencije. Stručnjaci preporučuju snažnu plesnu vježbu tri puta tjedno od 20 minuta ili umjerenu vježbu pet puta tjedno za 40 minuta kako bi smanjili rizik od dobivanja demencije.