Kognitivna rezerva - što je to i kako ju možemo povećati?

Kognitivna rezerva - što je to i kako ju možemo povećati?

O čemu ovisi to da se kod nekog brže, a kod nekog sporije razviju simptomi? Teorija kognitivne rezerve temelji se na opažanju da ne postoji izravna veza između stupnja oštećenja mozga i njegove kliničke manifestacije. To znači da dva pacijenta s istom patologijom mozga mogu pokazivati različite rezultate u testiranju kognitivnih sposobnosti, odnosno biti u različitim fazama demencije.

Ako je stupanj oštećenja mozga isti, kako onda objasniti ovakve razlike u ispoljavanju bolesti? Moguće rješenje ovoga pitanja leži u različitoj kognitivnoj rezervi kod pacijenata. Oni s većom kognitivnom rezervom vjerojatno će sporije razviti simptome kognitivnog oštećenja. Ovakvi pacijenti obično imaju bolje obrazovanje (formalno i neformalno), tijekom života su bili mentalno aktivniji, imali zahtjevnija zanimanja, bolji socio-ekonomski status te bili aktivno uključeni u društveni život svoje zajednice.

Kognitivna rezerva je, dakle, nešto poput riznice različitih informacija i iskustava koje prikupljamo cijeloga života kroz učenje, aktivnosti i izlaganje novim situacijama. Međutim, osim ove pasivne uloge, još je važnije što veća kognitivna rezerva omogućuje našemu mozgu da angažira alternativne mreže neurona koje će kompenzirati postojeća oštećenja. Ovdje se pokazuje aktivna uloga kognitivne rezerve u organizaciji neuronskih veza i maksimalnom iskorištavanju određenih područja mozga.

Neke studije pokazuju da pacijenti s većom kognitivnom rezervom pokazuju bolje kognitivne rezultate, kasnije obolijevaju od Alzheimerove demencije, a kada i obole, simptomi se pojavljuju kasnije te se razvijaju sporije.

Druge, pak, studije govore da ljudi oboljeli od Alzheimerove bolesti, a s većom kognitivnom rezervom, nakon dijagnoze AD brže kognitivno propadaju i brže umiru.

Ovi naizgled oprečni rezultati u istraživanjima ipak se mogu objasniti. Naime, simptomi Alzheimerove bolesti se ne pojavljuju odmah - nakon što je pacijent obolio, potrebno je dosta vremena (čak i nekoliko godina) do pojave prvih simptoma.

" Kod ljudi s manjom kognitivnom rezervom, simptomi će se pojaviti ranije, odnosno, već kod manjeg stupnja oštećenja mozga. S druge strane, kod ljudi s većom kognitivnom rezervom, simptomi će se pojaviti kasnije, tj. kod višeg stupnja oštećenja mozga. Ova skupina pacijenata će, dakle, uspješno kompenzirati moždana oštećenja do određenog stupnja te simptomi neće biti vidljivi. Stoga, kada se simptomi naposljetku pojave, oni će se činiti kao dramatično pogoršanje, dok će kod ljudi s manjom kognitivnom rezervom to pogoršanje nastupati postupno i zato se činiti blažim. “

Iako je kognitivno propadanje rapidnije kod pacijenata s većom kognitivnom rezervom, ono ipak nastupa kasnije - do toga trenutka ovi će pacijenti dulje zadržati prijašnju kvalitetu života.

Kada i kako se stvara kognitivna rezerva?

Kognitivna rezerva stvara se cijeloga života - kroz formalno i neformalno obrazovanje, različite aktivnosti, učenje raznih vještina, izlaganje novim situacijama, ljudima i iskustvima općenito. Moglo bi se reći - što više izazova postavite pred svoj um u ranijem dijelu života, to ćete manje izazova imati kasnije, u poznoj dobi. To može biti, primjerice, visoko obrazovanje, ali ne nužno.

Kognitivnu rezervu možete povećati i tako da se suočavate s raznim problemima te da se uspješno nosite s teškim životnim izazovima. Putovanja, izleti, upoznavanje novih ljudi i kultura, te snalaženje u novim situacijama također će pomoći u građenju kognitivne rezerve. Bilo koja aktivnost koja zahtijeva mentalni angažman (poput sporta, kvizova, kartanja, šaha ili rješavanja križaljki), omogućit će mozgu da poboljša i unaprijedi svoje funkcije, a to može odigrati značajnu ulogu u prevenciji ili odgađanju simptoma Alzheimerove bolesti.

Kako povećati kognitivnu rezervu?

Ako biste tražili samo jedan odgovor na ovo pitanje, on bi glasio: postavljajte pred sebe uvijek nove mentalne izazove! Da biste to učinili, postoji bezbroj načina - navest ćemo samo neke.

• Cjeloživotno obrazovanje - bez obzira na stupanj vašeg formalnog obrazovanja, uvijek možete naučiti nešto novo: upišite se na tečaj stranog jezika ili slikanja, počnite svirati gitaru, proučite srednjovjekovnu povijest ili, zašto ne, upišite željeni (dodatni) fakultet! Ne dozvolite da vas vrijeme pregazi - upoznajte se s novim tehnologijama i naučite ih primijeniti u svakodnevnom životu.

• Društvene aktivnosti - uključite se u neku udrugu ili grupu ljudi sličnih interesa, primjerice, planinarski klub ili udrugu ljubitelja starina. Interakcija s ljudima različitih backgrounda, a sličnih interesa, mogla bi proširiti vaše vidike, ali i unijeti u život tako potrebnu zabavu i relaksaciju.

• Tjelesna aktivnost i natjecanja - bavljenje sportom u kojem istražujemo i pomičemo vlastite granice svakako će ojačati i um, ali i ublažiti posljedice stresa kojem smo svi više ili manje svakodnevno izloženi. Brže, više, jače - bez obzira natječete li se sa sobom ili sa drugima, ne zaboravite da se ova maksima mora najprije ostvariti u našem umu!

• Izleti i putovanja - jedna izreka kaže kako "ne možete dvaput zakoračiti u istu rijeku", jer niti vi niti rijeka drugi put nećete biti isti. Ipak, imate li već mogućnosti, vremena i novca za izlete i putovanja, odaberite radije uvijek nova mjesta, umjesto da posjećujete stara i dobro poznata. Jasno je da poznata mjesta pružaju jedan vid sigurnosti i udobnosti, ali nova će mjesta zahtijevati više učenja, prilagodbe i snalaženja - a to ujedno znači i jačanje neuronskih veza te povećanje kognitivne rezerve.

• Sport za moždane vijuge - iako praktički svaka aktivnost zahtijeva korištenje uma, neke su aktivnosti ipak izazovnije, a time i korisnije za građenje kognitivne rezerve. Šah se, primjerice, smatra sportom, ali budimo iskreni pa recimo da je to sjajan sport samo za moždane vijuge. Isto se odnosi na rješavanje križaljki i drugih enigmatskih zadataka, slaganje puzzli, kartanje i druge društvene igre (poput npr. Monopolyja). Vrlo su korisni i jezični zadatci, kao što su premetaljke, rebusi ili igra pogađanja slova ("igra vješala"). Volite li matematiku, nabavite si zbirke zadataka one razine koja je malo iznad vaše matematičke zone udobnosti.

• Novi putovi - ovaj zadatak možete shvatiti doslovno, ali i u prenesenom značenju. Promijenite rutinu i odaberite drugi, neuobičajeni put od vaše kuće do posla. Nadalje, u svakom smislu odaberite put kojim se rjeđe ide - ne kročite tuđim stopama, već krčite svoju vlastitu stazu!

• Ovladavanje slabostima - svi imamo stvari u kojima nismo tako dobri. Međutim, možda je

problem jednostavno u tome da im se nikada nismo dovoljno posvetili. Na primjer, nikada nije kasno naučiti plesati. Ili, u najgorem slučaju, nikada nije kasno dati sve od sebe kako bismo naučili plesati. Ako plesni rezultati naposljetku i ne budu baš blistavi, profitirat ćemo barem u vidu povećanja kognitivne rezerve.

• Korištenje nedominantne ruke - ako ste dešnjak, naučite pisati lijevom rukom, i obrnuto. Također, i inače pokušajte više koristiti nedominantnu ruku - to će stimulirati neuronske veze u suprotnoj polovici mozga, a tako ćete prisiliti mozak da se snađe i iznađe nova rješenja.

• Promjena gledišta - promotrite eventualne probleme iz različitih perspektiva. Pokušajte se staviti u tuđe cipele i sagledati stvari iz drugog kuta. Tako će i mozak morati pronaći neuobičajenu rutu, a to je još jedan od načina građenja kognitivne rezerve.

Izvori:

  1. Yaakov Stern, Cognitive Reserve, 2009.
Povezani članci
Razgovor s djecom o demenciji: važnost razumijevanja i empatije Razgovor s djecom o demenciji: važnost razumijevanja i empatije
Odnos djece prema oboljelima od demencije ovisi, prije svega, o našem odnosu prema oboljelome. Simptomi bolesti su ponekad nemilosrdni i oboljeli m...
Alzheimer i komunikacija – kako se ophoditi prema oboljelima od Alzheimerove bolesti Alzheimer i komunikacija – kako se ophoditi prema oboljelima od Alzheimerove bolesti
Demencija, kao posljedica Alzheimerove bolesti, već u samom početku može uzrokovati poteškoće u komunikaciji oboljelih s okolinom, koje se vremenom...
Vaši zapisi: “Ona se ne sjeća, ali se svega sjećam ja” Vaši zapisi: “Ona se ne sjeća, ali se svega sjećam ja”
Objavljujemo predivne riječi jedne kćeri, članice naše online grupe podrške. Riječi s kojima se može poistovjetiti svatko tko ima roditelja s demen...
Životne lekcije koje nas uči Alzheimerova bolest Životne lekcije koje nas uči Alzheimerova bolest
U trenucima iscrpljenosti, svaki će njegovatelj barem ponekad pomisliti kako daje sve od sebe, a ne dobiva ništa natrag. Međutim, to ne može biti d...
Alzheimerova bolest i zadaće njegovatelja Alzheimerova bolest i zadaće njegovatelja
Dijagnoza Alzheimerove bolesti iznenada uvodi obitelj u sasvim nepoznato područje, a potrebe oboljeloga člana ne mogu čekati. Popis zadaća njegovat...
Njegovatelji ostanite pozitivni - ovo su dobrobiti skrbi za osobe s demencijom Njegovatelji ostanite pozitivni - ovo su dobrobiti skrbi za osobe s demencijom
Demencija je teška, progresivna i nezaustavljiva bolest koja utječe na cjelokupni život oboljele osobe, ali i njene obitelji. Uvijek slušamo kako j...
Alzheimerova bolest i uzroci njegovateljskog stresa Alzheimerova bolest i uzroci njegovateljskog stresa
Njega svakog bolesnika je stresna jer podrazumijeva povećanu razinu odgovornosti za drugu osobu, a često i emocionalnu uključenost. Međutim, njega...
Odbijanje odlaska liječniku - kako uvjeriti osobu s demencijom da ode na pregled? Odbijanje odlaska liječniku - kako uvjeriti osobu s demencijom da ode na pregled?
Jeste li primijetili probleme s pamćenjem kod bliskog prijatelja ili člana obitelji? Brinete li se da bi neke od ovih promjena mogle biti povezane...
Demencija i ponavljanje istih pitanja - postoji li rješenje? Demencija i ponavljanje istih pitanja - postoji li rješenje?
Učestalo ponavljanje istih pitanja uobičajen je problem i pravi test strpljenja s kojim se susreću njegovatelji oboljelih od demencije. Doznajte zb...
Alzheimerova bolest i opasnost od padova Alzheimerova bolest i opasnost od padova
Problemi s koordinacijom pokreta i ravnotežom, teškoće u percepciji prostora te poremećaj koncentracije - sve su to razlozi zbog kojih Alzheimerova...