Ljetne vrućine su posebno opasne za osobe s demencijom - evo zašto i kako ih možete zaštititi

Ljetne vrućine su posebno opasne za osobe s demencijom - evo zašto i kako ih možete zaštititi

Nikome, a posebno ne starijim osobama, nije preporučljivo izlaganje suncu u razdoblju od 11 do 16 sati. Oprezni moraju biti osobito srčani gerijatrijski bolesnici te oboljeli od dijabetesa, Alzheimerove bolesti i drugih demencija te drugih kroničnih bolesti, glavna je preporuka Nastavnog zavoda za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar".

Starije osobe su najugroženija skupina u ekstremnim vremenskim uvjetima iz razloga što im je smanjena sposobnost reguliranja tjelesne temperature. Naime, u starosti se usporava rad našeg mozga, te starijoj osobi postaje sve teže reagirati na temperaturne promjene. Kod osoba s demencijom, problem se može još više pogoršati jer mogu zaboraviti piti dovoljno tekućine i nositi prikladnu odjeću. Dehidracija i visoka tjelesna temperatura mogu dovesti do veće zbunjenosti i nemira što doprinosi pogoršanju simptoma demencije.

Zašto su starije osobe i osobe s demencijom u većoj opasnosti od vrućina?

  • Kako starimo gubimo sposobnost znojenja i regulacije tjelesne temperature. Osobe s demencijom možda neće osjetiti toplinu i često će odjenuti previše slojeva odjeća ili primjerice nositi zimsku kapu.
  • Neke osobe s demencijom imaju poteškoća s prekomjernom težinom ili pak gubitkom mišićne mase, ili imaju problema s krvnim tlakom, bubrezima i cirkulacijom. Sva ta stanja mogu povećati rizik od bolesti povezanih s toplinom - sunčanica, toplinski udar itd.
  • Koža starijih ljudi je tanja i nudi slabiju zaštitu od sunca.
  • Lijekovi - uključujući antipsihotike koji se često daju oboljelima od Alzheimerove bolesti mogu utjecati na sposobnost tijela da regulira toplinu. Ukoliko ne uspijevate uvjeriti osobu s demencijom da redovito uzima svoje lijekove, pročitajte naše savjete kako riješiti problem odbijanja lijekova.
  • Slabljenje kognitivnih sposobnosti može utjecati na senzornu sposobnost osobe i spriječiti ih da "osjećaju" toplinu. Također može otežati izražavanje nelagode osoba ako imaju poteškoća u komunikaciju te vam ne mogu izraziti da im je vruće.
  • Neke navike mogu povećati rizik starijih osoba od bolesti povezanih s vrućinom, posebno ako žive sami. Osobe mogu zatvoriti sve prozore, zaboraviti uključiti klima uređaje ili zaborave redovito piti vodu.

Kako zaštititi osobe s demencijom od vrućina?

  • Nužno je tijekom dana popiti do 2 litre tekućine ( 8 čaša vode, ili u obliku juha, variva čajeva). 
  • Ukoliko osoba s demencijom ne želi popiti tekućinu, ostavite više boca vode i čaša vode po kući da uzme kad želi ili pokušajte s voćem koje sadrži veliki postotak vode - lubenice i slično. Vodu razrijedite tikvicama ili kriškama voća ako im se ne sviđa okus obične vode. Postavite podsjetnike po kući da popiju tekućinu. 
  • Ograničite piće s kofeinom jer mogu povećati dehidraciju. Uz to, previše kofeina može poremetiti san (što nije idealno ako netko s demencijom već spava manje nego prije). U našem članku možete pročitati uzroke i moguća rješenja kod problema sa spavanjem osoba s demencijom.
  • Poslužite hladnu hranu poput sladoleda, nasjeckane dinje ili voćnog smoothieja. Razmislite ima li osoba s demencijom problema s žvakanjem ili gutanjem dok poslužuje ove namirnice.
  • Svima se savjetuje izbjegavanje prženih, pohanih, slatkih i jako zasoljenih te začinjena jela. Obilato ih treba zamijeniti sezonskim voćem i povrćem.
  • Nužna je češća kontrola krvnog tlaka.
  • Pojava glavobolje, mučnine, vrtoglavice i dehidracije, suhoće ustiju i kože, znak su uzbune te se odmah mora kontaktirati liječnik.
  • Razlika temperature prostorije koja se postiže korištenjem klima uređaja i vanjske temperature ne bi smjela biti veća od 7 stupnjeva Celzija jer se stariji organizam u kratkom vremenu ne može adaptirati na naglu promjenu.
  • Klima uređaje je potrebno redovito održavati kako bi se izbjegla kontaminacija zraka mikroorganizmima (bakterije, plijesni) i drugim zagađivačima koji uzrokuju iritaciju sluznica s mogućim alergijskim reakcijama i infekcije dišnih puteva.
  • Provjerite je li osoba odjevena na odgovarajući način. Pazite da ispod odjeće ne nose pidžamu ili da nemaju više slojeva odjeće. Neka odjeća bude lagana i pamučna.
  • Držite zavjese i prozore koji su na južnoj strani stana zatvorene. Otvorite ih nakon što prođe dnevna vrućina i pustite hladniji zrak. 

Znakovi upozorenja:

  • Toplinski stres: glavobolja, mučnina, umor, hladna i vlažna koža, oslabljeni puls, vrtoglavica i osjećaj slabosti.
  • Toplinski grčevi: grčevi mišića u trbuhu, rukama ili nogama nakon vježbanja.
  • Toplinska iscrpljenost: žeđ, vrtoglavica, slabost, nedostatak koordinacije, mučnina i obilno znojenje. Hladna, ljepljiva koža. Tjelesna temperatura može biti normalna. Puls je normalan ili lagano podignut. Zjenice se mogu stisnuti. Mokrenje se smanjuje i osoba može povraćati.
  • Toplinski udar: ovo može biti smrtonosno, i odmah je potrebna medicinska pomoć. Visoka tjelesna temperatura izad 40 Celzijevih stupnjeva,, zbunjenost, borbeno ili čudno ponašanje, osjećaj nesvjestice i posrtanja. Brz puls, suha, vruća koža. Nedostatak znojenja i brzo i plitko disanje. Mogući delirij, napadaji ili konvulzije i koma.

Što učiniti ako vidite ove znakove?

  • Premjestite odmah osobu u hlad ili hladniji prostor.
  • Uklonite što više vanjske odjeće s osobe.
  • Ukoliko je osoba bez svijesti, a diše normalno, postavite ju u bočni položaj.
  • Brzo snizite tjelesnu temperaturu: osobu stavite u kadu hladne vode ili hladan tuš; operite ih mokrom spužvom itd; 
  • Nanesite hladnu vlažnu krpu na dijelove tijela koji se brzo ohlade - glavu, prepone i pazuhe.
  • Podignite stopala osobe.
  • Hladite osobu rukom, novinama ili pomoću električnog ventilatora.
  • Pratite tjelesnu temperaturu i nastavite ju hladiti dok se tjelesna temperatura ne spusti ispod 38 C.
  • Pozovite liječničku pomoć što je brže moguće.

Pazite na svoje voljene starije osobe, posebice osobe s demencijom jer oni najčešće nemaju percepciju ni osjećaj za vrijeme, i često se prekomjerno oblače jer im je “hladno” iako je vani vruće. Imajte na umu da ste vi ti koji morate paziti da se prikladno oblače i unose dovoljno tekućine jer oni to sami ne mogu. Podsjećamo vas da ne koristite tehnike svađanja ili uvjeravanja jer će to samo pogoršati situaciju, već pročitajte naše upute za lakšu i uspješniju komunikaciju.

Izvori:

https://www.parcprovence.com/effects-of-summer-heat-on-individuals-with-dementia/

https://dementia.livebetterwith.com/blogs/advice/hot-stuff-warm-weather-advice-for-people-with-dementia

https://www.huffingtonpost.ca/alzlive/hot-temperatures-alzheimers-seniors_b_9616558.html?guccounter=1&guce_referrer=aHR0cHM6Ly93d3cuZ29vZ2xlLmNvbS8&guce_referrer_sig=AQAAAD-j5Qha7hHk3Zw9CLhAf0vjFkxhD5H4LQeU0KCSVzgczssjku_jsThkIff5_SzoUldQiGIhaIiRjH-ldiP6Y4jGQFQH5EcvDmXPFxRP8q9_eW8cwLZ9jf7hzHa1_c1c9bu2z0Jp1u-Hb7ETqDbg-1V95kHPYgeKBPZHSWtaMtnz

Povezani članci
Dan crvenih haljina: moždani udar u žena i njegov dugoročni utjecaj na zdravlje mozga Dan crvenih haljina: moždani udar u žena i njegov dugoročni utjecaj na zdravlje mozga
Dan crvenih haljina nacionalna je javnozdravstvena akcija usmjerena na podizanje svijesti o moždanom udaru u žena, bolesti koja ne ugrožava samo ži...
Kronična nesanica povećava rizik od demencije za čak 40 posto Kronična nesanica povećava rizik od demencije za čak 40 posto
Nedostatak sna ne uzrokuje samo umor i razdražljivost - najnovije istraživanje pokazuje da kronična nesanica može značajno povećati rizik od razvoj...
Novo otkriće: genska terapija koja usporava Huntingtonovu bolest za 75 % Novo otkriće: genska terapija koja usporava Huntingtonovu bolest za 75 %
U najnovijem kliničkom ispitivanju, znanstvenici su po prvi put zabilježili značajan uspjeh u liječenju Huntingtonove bolesti, jedno od najtežih ne...
Nova epizoda podcasta Otvoreno o demenciji: Prvi znakovi i rana dijagnoza Alzheimerove bolesti Nova epizoda podcasta Otvoreno o demenciji: Prvi znakovi i rana dijagnoza Alzheimerove bolesti
Povodom Svjetskog dana Alzheimerove bolesti, koji se obilježava 21. rujna, donosimo vam novu epizodu podcasta „Otvoreno o demenciji”. Razgovor stru...
Najava nove epizode podcasta Otvoreno o demenciji: Prvi znakovi i rana dijagnoza Alzheimerove bolesti Najava nove epizode podcasta Otvoreno o demenciji: Prvi znakovi i rana dijagnoza Alzheimerove bolesti
Povodom Svjetskog dana Alzheimerove bolesti, koji se obilježava 21. rujna, donosimo vam novu epizodu podcasta „Otvoreno o demenciji”. U nedjelju, 2...
Najveći rizici za razvoj demencije: možemo li ih spriječiti? Najveći rizici za razvoj demencije: možemo li ih spriječiti?
Rizik za razvoj demencije je mogućnost da će osoba dobiti demenciju u nekom trenutku svog života. Kod svakog od nas se može razviti demencija, ali...
Video: Vaša pitanja i odgovori stručnjaka u novom podcastu Video: Vaša pitanja i odgovori stručnjaka u novom podcastu
Dragi naši pratitelji, prošli tjedan održali smo prvi nedjeljni Q&A o demenciji, odnosno razgovor stručnjaka gdje smo pokušali odgovoriti na Vaša n...
Novo u kinima: “Beskrajno sjećanje” - ljubavna priča o suživotu s Alzheimerovom bolesti Novo u kinima: “Beskrajno sjećanje” - ljubavna priča o suživotu s Alzheimerovom bolesti
“Beskrajno sjećanje”dirljiv je i autentičan dokumentarni film o ljubavi, brizi i sjećanjima u režiji renomirane čileanske redateljice Maite Alberdi...
Neurolog otkriva 7 zlatnih pravila za poboljšanje pamćenja i prevenciju demencije Neurolog otkriva 7 zlatnih pravila za poboljšanje pamćenja i prevenciju demencije
Jeste li znali da se nakon što navršite 40. godina života, prosječni ljudski mozak smanjuje za otprilike 5% po desetljeću? To naravno ostavlja trag...
Međunarodni dan starijih osoba obilježava se 1. listopada - pregled događanja Međunarodni dan starijih osoba obilježava se 1. listopada - pregled događanja
Međunarodni dan starijih osoba obilježava se 1. listopada svake godine. Prvi se put obilježio 1. listopada 1991. godine odlukom Ujedinjenih naroda...