Liječenje demencije – koji tretmani i lijekovi postoje? (2026.)

O demenciji se još uvijek često misli da je to „staračka bolest“ i obično zaboravljanje, protiv koje se ne može ništa. Zato se rani simptomi često zanemaruju, a dijagnoza se postavlja kasno. To je šteta, jer rano prepoznavanje, pravodobna dijagnoza i liječenje mogu odgoditi teže faze bolesti i dulje očuvati kvalitetu života.

Demencija je naziv za skup simptoma koje uzrokuju različite bolesti mozga: poteškoće s pamćenjem, mišljenjem, govorom, orijentacijom i snalaženjem u svakodnevici. Najčešći uzrok je Alzheimerova bolest. Više o simptomima pročitajte u članku Kako prepoznati demenciju?

Može li se demencija izliječiti?

Većina demencija, uključujući Alzheimerovu bolest, zasad se ne može izliječiti. Liječenje danas ima tri cilja: ublažiti simptome, usporiti napredovanje bolesti i što dulje očuvati samostalnost i kvalitetu života. Od 2025. u Europskoj uniji odobrena su i prva dva lijeka koja kod nekih osoba u ranoj fazi Alzheimerove bolesti usporavaju samu bolest.

Postoje i stanja slična demenciji koja se mogu liječiti, pa i izliječiti, ako se otkrije uzrok: manjak vitamina B12, poremećaji štitnjače, neki metabolički poremećaji, nuspojave lijekova, depresija ili normotenzivni hidrocefalus. Zato je temeljit pregled kod liječnika uvijek prvi korak.

1. Lijekovi koji ublažavaju simptome

Najdulje se koriste dvije skupine lijekova, takozvani antidementivi. Ne zaustavljaju bolest, ali kod mnogih osoba mogu neko vrijeme poboljšati ili stabilizirati pamćenje, pažnju i snalaženje u svakodnevici.

Koji je lijek najprikladniji, odlučuje neurolog ili psihijatar prema vrsti i fazi demencije te ostalim bolestima i lijekovima koje osoba uzima. Lijekove treba uzimati redovito, a o svakoj promjeni ili nuspojavi javite liječniku. Lijek ne prekidajte na svoju ruku.

2. Novi lijekovi koji usporavaju Alzheimerovu bolest

U Europskoj uniji su 2025. odobrena prva dva lijeka koja ne djeluju samo na simptome, nego na samu bolest. To su protutijela koja iz mozga uklanjaju beta-amiloid, bjelančevinu koja se kod Alzheimerove bolesti nakuplja u plakovima. U istraživanjima su napredovanje bolesti usporili za oko četvrtinu do trećinu u razdoblju od 18 mjeseci. Bolest ne zaustavljaju niti vraćaju izgubljene sposobnosti.

Za koga su? Samo za odrasle osobe u ranoj fazi Alzheimerove bolesti: s blagim kognitivnim oštećenjem ili blagom demencijom. Prije liječenja potrebno je:

• dokazati nakupljanje amiloida u mozgu (PET snimanjem ili pretragom likvora)
• napraviti genetsko testiranje gena ApoE4: lijekovi nisu odobreni za osobe koje imaju dvije kopije tog gena, jer je kod njih rizik od nuspojava veći
• napraviti magnetsku rezonancu mozga

Lijekovi nisu prikladni za osobe u umjerenoj ili teškoj fazi demencije, za druge vrste demencije ni za osobe koje uzimaju lijekove protiv zgrušavanja krvi (antikoagulanse).

Nuspojave. Najčešća ozbiljnija nuspojava je ARIA: oteklina ili sitna krvarenja u mozgu, vidljiva na magnetskoj rezonanci. Uglavnom nema simptoma i prolazi, ali može uzrokovati glavobolju, smetenost i poremećaje vida, a rijetko i teške komplikacije. Zato se liječenje provodi samo uz redovito praćenje u specijaliziranom centru.

Mogu li se dobiti u Hrvatskoj? Zasad se lecanemab i donanemab u Hrvatskoj ne daju rutinski i nisu široko dostupni na teret obveznog zdravstvenog osiguranja (HZZO). Odobrenje u EU ne znači da je lijek odmah dostupan u svakoj zemlji: lijek mora biti stavljen na hrvatske liste lijekova, a o tome plaća li ga osiguranje odlučuje svaka država zasebno. Ako osoba ima rane simptome, pitajte neurologa dolazi li liječenje u obzir i postoji li mogućnost liječenja, npr. kroz klinička istraživanja.

3. Liječenje drugih simptoma

Uz poteškoće s pamćenjem, demencija često donosi i nesanicu, depresiju, tjeskobu, uznemirenost, halucinacije ili agresivnost. Prvo treba provjeriti postoji li uzrok koji se može ukloniti: bol, infekcija (npr. mokraćnog sustava), zatvor, dehidracija, nuspojava lijeka ili promjena okoline. Više o tome u članku 7 stvari koje mogu naglo pogoršati simptome demencije.

Ako to ne pomogne, liječnik može propisati antidepresive, lijekove za spavanje ili antipsihotike. Antipsihotici kod osoba s demencijom nose veći rizik od moždanog udara i drugih nuspojava, pa se daju u najmanjoj dozi i što kraće. Kod demencije s Lewyjevim tjelešcima neki od njih mogu izazvati teške reakcije, pa je posebno važno da liječnik zna točnu dijagnozu.

Povezani članci: Halucinacije kod osoba s demencijom, Problemi sa spavanjem.

4. Liječenje bez lijekova

Lijekovi su samo dio liječenja. Aktivnosti i dobra svakodnevna skrb jednako su važni za raspoloženje, samostalnost i kvalitetu života osobe s demencijom:

• kognitivna stimulacija – razgovor, igre, kvizovi i zadaci prilagođeni fazi bolesti
• tjelesna aktivnost – šetnja, lagane vježbe, ples
• glazba i umjetnost – slušanje i pjevanje omiljenih pjesama, slikanje
• radne i svakodnevne aktivnosti – sudjelovanje u kućanskim poslovima koje osoba još može obavljati
• druženje – posjeti, dnevni boravak, grupe za osobe s demencijom
• rutina i prilagođen prostor – predvidljiv dnevni raspored i sigurna okolina smanjuju zbunjenost i uznemirenost

Ideje za aktivnosti prema fazi bolesti pronađite u članku Preporučene ideje i aktivnosti za osobe s demencijom.

Prirodni pripravci i dodaci prehrani

Mnoge obitelji traže pomoć i u biljnim pripravcima i dodacima prehrani, npr. ginku bilobi, kurkumi ili omega-3 masnim kiselinama. Zasad nema dovoljno dokaza da ijedan od njih usporava demenciju. Neki mogu djelovati na druge lijekove: ginko biloba, na primjer, povećava rizik od krvarenja uz lijekove protiv zgrušavanja krvi. Zato se prije uzimanja bilo kakvog pripravka obavezno posavjetujte s liječnikom ili ljekarnikom.

Primjećujete simptome?

Ako primjećujete promjene u pamćenju ili ponašanju kod sebe ili člana obitelji, ne čekajte. Što se dijagnoza ranije postavi, to je više mogućnosti liječenja, posebno s novim lijekovima. Za prvi dojam možete riješiti neki od online testova za demenciju, ali dijagnozu može postaviti samo liječnik.

Napomena: članak služi općem informiranju i ne zamjenjuje savjet liječnika.

Izvori

1. Leqembi – sažetak opisa svojstava lijeka, Europska agencija za lijekove
2. After delay, Alzheimer's drug Leqembi gets green light in EU, pharmaphorum, travanj 2025.
3. Kisunla approved in the EU, Eli Lilly, rujan 2025.