Alzheimerova bolest i opasnost od padova

Alzheimerova bolest i opasnost od padova

Problemi s koordinacijom pokreta i ravnotežom, teškoće u percepciji prostora te poremećaj koncentracije - sve su to razlozi zbog kojih Alzheimerova bolest povećava rizik od padova. Doznajte što možete učiniti kako biste oboljelu osobu zaštitili od padova, a time i neželjenih ozljeda.

Padovi kao jedan od najranijih znakova Alzheimerove bolesti

Neka istraživanja pokazuju da sklonost padovima može biti prvi znak prisutnosti Alzheimerove bolesti, odnosno može se javiti čak i prije poteškoća s pamćenjem. Studija Sveučilišta u St. Louisu (SAD) iz 2011. godine obuhvatila je 125 starijih osoba, naizgled očuvanih kognitivnih sposobnosti (bez poteškoća s pamćenjem i sl.). U skupini koja je imala velike naslage amiloidnog plaka u mozgu čak njih dvije trećine je imalo problema s padovima. Za razliku od njih, u skupini koja je imala malo ili nimalo naslaga plaka u mozgu, samo jedna trećina je iskusila padove. Dakle, padovi mogu ukazivati na mogućnost obolijevanja od Alzheimerove bolesti, ali i na već postojeću bolest.

Padovi su vodeći uzrok ozbiljnih ozljeda u starijoj dobi

Lomovi kuka, ali i druge ozbiljne ozljede u starijoj dobi najčešće su posljedica padova. Teške ozljede mogu prouzročiti invalidnost i smanjiti kvalitetu života starijoj osobi, ali i povećati potrebu za skrbi.

"Zbog problema s ravnotežom, percepcijom prostora i slabom koncentracijom, oboljeli od Alzheimerove bolesti još su ugroženiji od ostatka starije populacije. Pretpostavlja se da je rizik od loma kuka čak tri puta veći kod osoba oboljelih od Alzheimerove bolesti. Ovako teška ozljeda, koja zahtijeva i hospitalizaciju i dugotrajni oporavak, vjerojatno će dodatno pogoršati opće stanje i simptome demencije kod oboljele osobe. Također, studije pokazuju da je smrt kao posljedica loma kuka vjerojatnija kod osobe s demencijom nego kod zdrave osobe.”

Stoga je od iznimne važnosti da njegovatelj prepozna ovu opasnost te da poduzme potrebne mjere kako bi se padovi i ozljede spriječili.

Kako spriječiti padove - mjere prevencije

Otprilike polovica padova događa se kod kuće. Zbog toga je prije svega potrebno učiniti neke preinake u vlastitom domu, kako bismo otklonili moguće opasnosti, a dom učinili udobnim i sigurnim mjestom za život. Kada u obitelji imamo osobu s demencijom, ovaj zadatak postaje imperativ. Evo na što treba obratiti pozornost:

  • podovi moraju biti čisti i prohodni, bez ostavljenih stvari poput cipela, dječjih igračaka, cvijeća i sličnoga
  • uklonite male tepihe ili staze, koji ne prianjaju dobro uz pod, odnosno kada postoji mogućnost klizanja
  • izbjegavajte tanje tepihe kojima se rubovi lako mogu uvrnuti
  • bilo bi idealno da uopće nema tepiha ili da se oni prostiru po cijeloj prostoriji - tako da nema rubova na koje se može spotaknuti
  • uz toalet i kadu postavite rukohvate
  • za kadu koristite gumeni ili neki drugi neklizajući podložak
  • poboljšajte osvjetljenje doma - oboljeli od demencije često imaju problema s vidom i/ili percepcijom prostora
  • preko noći ostavite slabo svjetlo, kako bi osoba mogla do toaleta
  • stepenice obvezno moraju imati rukohvat/ogradu i ne smiju biti skliske
  • kućna obuća/papuče mora stajati stabilno na nogama i imati neklizajuće džonove
  • stvari koje koristi osoba s demencijom držite nadohvat ruke (primjerice, ne previsoko, kako se ne bi penjala na stolicu da ih dohvati)
  • uredite stan/kuću u kontrastnim bojama (podovi i namještaj se moraju razlikovati), te izbjegavajte šarolike uzorke zidova, tepiha i namještaja, jer će to otežati navigaciju oboljeloj osobi

Što još možete poduzeti?

  • Lijekovi - neki lijekovi mogu uzrokovati nuspojave poput vrtoglavice, problema s ravnotežom ili nesvjestice. Provjerite uzima li osoba koji od takvih lijekova te se konzultirajte s liječnikom o mogućim alternativama
  • Vježbanje - lagane tjelesne vježbe mogu pomoći osnažiti mišiće, poboljšati koordinaciju pokreta, spretnost i koncentraciju. Sve to može pomoći sigurnijem kretanju osobe i smanjenju rizika od padova. Odaberite vrstu vježbi prema dobi, stanju i preferencijama osobe. Imajte u vidu, međutim, da će dementna osoba teško naučiti neku novu vještinu - radije probajte s nekom koju poznaje od prije.
  • Očni pregled - osoba s demencijom će možda imati problema s vidom, ali to neće znati objasniti. Zamućeni pogled svakako će povećati opasnost od padova i ozljeda. Preporuča se stoga redoviti pregled očiju. Neki česti očni problemi kod starijih osoba mogu se zapravo relativno lako korigirati (primjerice, mrena, kratkovidnost ili dalekovidnost).

Izvori:

  1. http://www.webmd.com/alzheimers/news/20110718/falls-an-early-clue-to-alzheimers
Povezani članci
10 savjeta za njegovatelje voljenih osoba s demencijom 10 savjeta za njegovatelje voljenih osoba s demencijom
Skrb za pacijente s demencijom može biti izazovna, ali s pravim strategijama njegovatelji mogu pomoći u upravljanju simptomima i poboljšati kvalit...
Vaši zapisi: kratka priča - Lojzekova kći Vaši zapisi: kratka priča - Lojzekova kći
Milena Lang ne zna što je ručala. Zapravo, ona ne zna je li uopće ručala. „Jesam li ja ručala?“ pita oprezno u deset do dva. „Jesi“, odgovara kći....
Razgovor s djecom o demenciji: važnost razumijevanja i empatije Razgovor s djecom o demenciji: važnost razumijevanja i empatije
Odnos djece prema oboljelima od demencije ovisi, prije svega, o našem odnosu prema oboljelome. Simptomi bolesti su ponekad nemilosrdni i oboljeli m...
Kognitivna rezerva - što je to i kako ju možemo povećati? Kognitivna rezerva - što je to i kako ju možemo povećati?
O čemu ovisi to da se kod nekog brže, a kod nekog sporije razviju simptomi? Teorija kognitivne rezerve temelji se na opažanju da ne postoji izravna...
Alzheimer i komunikacija – kako se ophoditi prema oboljelima od Alzheimerove bolesti Alzheimer i komunikacija – kako se ophoditi prema oboljelima od Alzheimerove bolesti
Demencija, kao posljedica Alzheimerove bolesti, već u samom početku može uzrokovati poteškoće u komunikaciji oboljelih s okolinom, koje se vremenom...
Vaši zapisi: “Ona se ne sjeća, ali se svega sjećam ja” Vaši zapisi: “Ona se ne sjeća, ali se svega sjećam ja”
Objavljujemo predivne riječi jedne kćeri, članice naše online grupe podrške. Riječi s kojima se može poistovjetiti svatko tko ima roditelja s demen...
Životne lekcije koje nas uči Alzheimerova bolest Životne lekcije koje nas uči Alzheimerova bolest
U trenucima iscrpljenosti, svaki će njegovatelj barem ponekad pomisliti kako daje sve od sebe, a ne dobiva ništa natrag. Međutim, to ne može biti d...
Alzheimerova bolest i zadaće njegovatelja Alzheimerova bolest i zadaće njegovatelja
Dijagnoza Alzheimerove bolesti iznenada uvodi obitelj u sasvim nepoznato područje, a potrebe oboljeloga člana ne mogu čekati. Popis zadaća njegovat...
Njegovatelji ostanite pozitivni - ovo su dobrobiti skrbi za osobe s demencijom Njegovatelji ostanite pozitivni - ovo su dobrobiti skrbi za osobe s demencijom
Demencija je teška, progresivna i nezaustavljiva bolest koja utječe na cjelokupni život oboljele osobe, ali i njene obitelji. Uvijek slušamo kako j...
Alzheimerova bolest i uzroci njegovateljskog stresa Alzheimerova bolest i uzroci njegovateljskog stresa
Njega svakog bolesnika je stresna jer podrazumijeva povećanu razinu odgovornosti za drugu osobu, a često i emocionalnu uključenost. Međutim, njega...