Problemi s koordinacijom pokreta i ravnotežom, teškoće u percepciji prostora te poremećaj koncentracije - sve su to razlozi zbog kojih Alzheimerova bolest povećava rizik od padova. Doznajte što možete učiniti kako biste oboljelu osobu zaštitili od padova, a time i neželjenih ozljeda.

Padovi kao jedan od najranijih znakova Alzheimerove bolesti

Neka istraživanja pokazuju da sklonost padovima može biti prvi znak prisutnosti Alzheimerove bolesti, odnosno može se javiti čak i prije poteškoća s pamćenjem. Studija Sveučilišta u St. Louisu (SAD) iz 2011. godine obuhvatila je 125 starijih osoba, naizgled očuvanih kognitivnih sposobnosti (bez poteškoća s pamćenjem i sl.). U skupini koja je imala velike naslage amiloidnog plaka u mozgu čak njih dvije trećine je imalo problema s padovima. Za razliku od njih, u skupini koja je imala malo ili nimalo naslaga plaka u mozgu, samo jedna trećina je iskusila padove. Dakle, padovi mogu ukazivati na mogućnost obolijevanja od Alzheimerove bolesti, ali i na već postojeću bolest.

Padovi su vodeći uzrok ozbiljnih ozljeda u starijoj dobi

Lomovi kuka, ali i druge ozbiljne ozljede u starijoj dobi najčešće su posljedica padova. Teške ozljede mogu prouzročiti invalidnost i smanjiti kvalitetu života starijoj osobi, ali i povećati potrebu za skrbi.

"Zbog problema s ravnotežom, percepcijom prostora i slabom koncentracijom, oboljeli od Alzheimerove bolesti još su ugroženiji od ostatka starije populacije. Pretpostavlja se da je rizik od loma kuka čak tri puta veći kod osoba oboljelih od Alzheimerove bolesti. Ovako teška ozljeda, koja zahtijeva i hospitalizaciju i dugotrajni oporavak, vjerojatno će dodatno pogoršati opće stanje i simptome demencije kod oboljele osobe. Također, studije pokazuju da je smrt kao posljedica loma kuka vjerojatnija kod osobe s demencijom nego kod zdrave osobe.”

Stoga je od iznimne važnosti da njegovatelj prepozna ovu opasnost te da poduzme potrebne mjere kako bi se padovi i ozljede spriječili.

Kako spriječiti padove - mjere prevencije

Otprilike polovica padova događa se kod kuće. Zbog toga je prije svega potrebno učiniti neke preinake u vlastitom domu, kako bismo otklonili moguće opasnosti, a dom učinili udobnim i sigurnim mjestom za život. Kada u obitelji imamo osobu s demencijom, ovaj zadatak postaje imperativ. Evo na što treba obratiti pozornost:

• podovi moraju biti čisti i prohodni, bez ostavljenih stvari poput cipela, dječjih igračaka, cvijeća i sličnoga
• uklonite male tepihe ili staze, koji ne prianjaju dobro uz pod, odnosno kada postoji mogućnost klizanja
• izbjegavajte tanje tepihe kojima se rubovi lako mogu uvrnuti
• bilo bi idealno da uopće nema tepiha ili da se oni prostiru po cijeloj prostoriji - tako da nema rubova na koje se može spotaknuti
• uz toalet i kadu postavite rukohvate
• za kadu koristite gumeni ili neki drugi neklizajući podložak
• poboljšajte osvjetljenje doma - oboljeli od demencije često imaju problema s vidom i/ili percepcijom prostora
• preko noći ostavite slabo svjetlo, kako bi osoba mogla do toaleta
• stepenice obvezno moraju imati rukohvat/ogradu i ne smiju biti skliske
• kućna obuća/papuče mora stajati stabilno na nogama i imati neklizajuće džonove
• stvari koje koristi osoba s demencijom držite nadohvat ruke (primjerice, ne previsoko, kako se ne bi penjala na stolicu da ih dohvati)
• uredite stan/kuću u kontrastnim bojama (podovi i namještaj se moraju razlikovati), te izbjegavajte šarolike uzorke zidova, tepiha i namještaja, jer će to otežati navigaciju oboljeloj osobi

Što još možete poduzeti?

• Lijekovi - neki lijekovi mogu uzrokovati nuspojave poput vrtoglavice, problema s ravnotežom ili nesvjestice. Provjerite uzima li osoba koji od takvih lijekova te se konzultirajte s liječnikom o mogućim alternativama

• Vježbanje - lagane tjelesne vježbe mogu pomoći osnažiti mišiće, poboljšati koordinaciju pokreta, spretnost i koncentraciju. Sve to može pomoći sigurnijem kretanju osobe i smanjenju rizika od padova. Odaberite vrstu vježbi prema dobi, stanju i preferencijama osobe. Imajte u vidu, međutim, da će dementna osoba teško naučiti neku novu vještinu - radije probajte s nekom koju poznaje od prije.

• Očni pregled - osoba s demencijom će možda imati problema s vidom, ali to neće znati objasniti. Zamućeni pogled svakako će povećati opasnost od padova i ozljeda. Preporuča se stoga redoviti pregled očiju. Neki česti očni problemi kod starijih osoba mogu se zapravo relativno lako korigirati (primjerice, mrena, kratkovidnost ili dalekovidnost).

Izvori:

1. http://www.webmd.com/alzheimers/news/20110718/falls-an-early-clue-to-alzheimers