Dijagnoza Alzheimerove bolesti iznenada uvodi obitelj u sasvim nepoznato područje, a potrebe oboljeloga člana ne mogu čekati. Popis zadaća njegovatelja pomoći će vam da se pripremite i oboljeloj osobi pružite najbolju moguću njegu.

Potrebe bolesnika i opseg njege

Njega oboljelih od Alzheimerove bolesti i drugih tipova demencija u mnogome je slična njezi bolesnika s drugim bolestima i stanjima. Međutim, čini se kako njega osoba s demencijom zahtijeva opsežniju pomoć te sveobuhvatan pristup. Ovisnost osoba s demencijom o njegovatelju i obitelji svakim danom sve je veća, a raspon zadaća njegovatelja sve je širi. Za razliku od njegovatelja starijih osoba s drugim bolestima, njegovatelji osoba s demencijom sudjeluju u praktički svim aktivnostima svakodnevice oboljeloga – od osobne higijene, odijevanja, prehrane, održavanja kućanstva, organiziranja zdravstvene njege, razonode, socijalnih kontakata itd.

Intenzitet njege, naravno, ovisit će o stadiju Alzheimerove bolesti ili drugog tipa demencije. Primjerice, u početnom stadiju bolesti bit će dovoljno oboljeloga podsjetiti da se otušira. S vremenom će mu trebati upute za tuširanje (kako ući u kadu, kako i kada se nasapunati i isprati, kako namjestiti optimalno toplu vodu), a naposljetku će taj zadatak potpuno morati preuzeti njegovatelj. Sličan proces se događa i s drugim aktivnostima svakodnevnog života.

Zadaće njegovatelja

Uzimajući u obzir razlike u intenzitetu njege, zadaće njegovatelja možemo općenito prikazati prema područjima djelovanja.

• Informiranje i traženje potpore

Traženje informacija o bolesti i njezi oboljelih od demencije, traženje savjeta i potpore, informiranje o pravima na pomoć i njegu, uključivanje u grupe njegovatelja, udruge ili u dnevni boravak za oboljele od Alzheimerove bolesti. U ovu stavku također pripada i informiranje uže i šire obitelji o prirodi bolesti te o potrebama oboljeloga.

• Svakodnevni život

Održavanje kućanstva (higijena doma, odjeće, popravci, adaptacije, eventualno održavanje vrta), plaćanje računa, nabavka namirnica i drugih potrepština, priprema obroka, prijevoz, organizacija liječničkih pregleda, upravljanje financijama i pravni poslovi.

• Lijekovi i ortopedska pomagala

Nabavka lijekova te osiguravanje pravilnog uzimanja lijekova, briga o eventualnim nuspojavama, konzultacije s liječnikom. Nabavka pomagala za inkontinenciju (pelene, podlošci i sl.), naočala te drugih pomagala, ovisno o drugim bolestima ili stanjima.

• Zdravstvena njega

Bilo da je u pitanju samo demencija ili uz to i dodatne bolesti i stanja (npr. dijabetes, srčane bolesti), njegovatelj mora osigurati pridržavanje plana zdravstvene njege (terapija, prehrana, aktivnosti i sl.)

• Svakodnevne aktivnosti

Pomoć pri osobnoj higijeni, odijevanju, češljanju, brijanju, hranjenju. Ako je potrebno, pomoć kod kretanja, premještanja iz kreveta u stolac i sl.; odlazak u toalet, briga o inkontinenciji (promjena uložaka / pelena, održavanje intimne higijene, podsjećanje oboljele osobe na odlazak na toalet); buđenje i odlazak na spavanje u primjereno vrijeme. Organiziranje slobodnoga vremena - šetnje ili druge lakše tjelesne aktivnosti, društvene igre, hobiji, čitanje, gledanje TV-a, filmova i dr. - sve prilagođeno mogućnostima i potrebama pojedinca, odnosno stupnju kognitivnog oštećenja.

• Nošenje s promjenama u ponašanju

U manjoj ili većoj mjeri, njegovatelj se mora nositi s promjenama u ponašanju oboljele osobe, a one mogu uključivati agresivnost, uznemirenost, depresiju, tjeskobu, bezvoljnost, lutanje, kompulzivne radnje, halucinacije, poremećaji spavanja (noćne more, nesanica).

• Socijalni kontakti

Gubljenjem kognitivnih sposobnosti, oboljela osoba se često povlači u sebe i izbjegava društvo. Osim toga, više i ne zna kako održavati socijalne kontakte. Budući da su socijalni odnosi jedan od važnih čimbenika općeg zdravlja, zadaća njegovatelja je da pomogne oboljeloj osobi da se uključi. To može biti organizacija obiteljskih ili prijateljskih okupljanja, izlazak u kino, kazalište ili na večeru; odlazak na organizirani izlet u prirodu i slično. Uključivanje osobe u svakodnevne aktivnosti, poput odlaska u kupnju, također je vrlo korisno. U određenom trenutku bit će potrebno informirati prijatelje o bolesti, kao i o ponašanju u društvu oboljele osobe. Važno je uvijek napomenuti da oboljela osoba ne treba sažaljenje, već razumijevanje i poštovanje.

• Organizacija pomoći

Organizacija u užoj i široj obitelji – tko, koliko i kada brine o oboljeloj osobi. Osiguravanje odmora za primarnog njegovatelja. Angažiranje osobe izvana za povremenu njegu i pomoć u kući; eventualno traženje prikladne ustanove i organizacija premještaja oboljeloga.

Smještaj u ustanovu – je li to kraj njege?

Kada obitelj nema mogućnosti ili kapaciteta brinuti se za oboljelu osobu unutar vlastita doma, alternativa je smještaj u prikladnu ustanovu. Međutim, valja imati na umu da to nije kraj skrbi za oboljelu osobu, već samo dobrodošla pomoć. Oboljela osoba će vas još uvijek trebati – iako ima svu potrebnu njegu što se tiče zdravstvenih i tjelesnih potreba, ona i dalje treba obitelj, potporu, ljubav i komunikaciju. Ove su potrebe posebno izražene na početku – promjena mjesta stanovanja je izuzetno stresna i predstavlja dodatan teret za oboljelu osobu.

Zadaće njegovatelja (obitelji) u ovome slučaju uključuju redovite posjete, razgovor i potporu, nabavku potrebnih stvari te zajedničke izlaske, primjerice u šetnju. U kasnijim stadijima bolesti, kada oboljeli više neće razumjeti što mu govorite ili vas možda uopće neće prepoznavati, puno će značiti topli zagrljaj ili samo držanje za ruku. Ako ste u dilemi trebate li smjestiti osobu u dom za starije ili se brinuti o njoj kod kuće, odgovore i savjete možete pronaći u ovom članku.