4 čarobne riječi koje će riješiti probleme u ponašanju osoba s demencijom

Koliko puta jedan čovjek može rastaviti i opet pokušati popraviti stari sat? Kako mu objasniti da to što čini nema smisla i da prestane to raditi? Ono što ne rješava problem je uporno ponavljanje “Ne, već si to napravio, pusti to na miru” ili jednostavna ljutnja na osobu.  Zato ćemo vas upoznati s novim pristupom “zašto ono, pokušajmo ovo” koji počinje djelovati istog trenutka kad se koristi.

Ako netko u vašem životu ima demenciju, već ste upoznati sa znatiželjnim i ponavljajućim ponašanjima, gestama, komentarima i pitanjima.  Pričanje stvari koje nemaju smisla, činjenje nelogičnih stvari poput lutanja, odbijanja pomoći, razgovora s ogledalom, nošenja neprikladne odjeće pa i udaranje, samo su neke od stvari koje nemaju smisla. Ali nemaju smisla nama. Naime, u glavi osobe s demencijom takve stvari imaju savršenog smisla, no mi to ne shvaćamo. Zato se možemo osjećati frustrirano, ljuto, iziritirano, umorno, preplašeno i iscrpljeno. 

No, skrbnici su iz svojih pokušaja i pogrešaka te iskustva stručnjaka, naučili da dvije jednostavne riječi mogu promijeniti život kad se brinete o nekome tko ima demenciju: zašto i pokušaj.

Ako te dvije riječi stavimo zajedno, one mogu promijeniti način na koji živite s mnogim iritirajućim ponašanjima i kognitivnim teškoćama oboljele osobe i utjecajima koje one imaju na vas.

Pristup “Zašto ono, pokušajmo ovo” funkcionira na sljedeći način:

1. Prvo, upitajte zašto

Prije nego što odreagirate na ponašanje kako bi inače reagirali (uzdah, svađanje, maštanje o bijegu iz kuće), zastanite na trenutak i razmislite zašto osoba radi to što radi. Kod demencije, ponašanje gotovo uvijek ima neko značenje. Ono je reakcija na splet okolnosti. Ključno je da promislite o kontekstu. Zapitajte se koji dio ove bolesti, razmišljanja osobe, njenog tijela ili trenutačne situacije doprinosi tome što ona govori ili radi? To gotovo nikad nije namjerna zloća ili tvrdoglavost. Može postojati neki okidač ili više faktora koji se događaju.

2. Pokušajmo ovo

Zatim taj uvid iskoristite kako bi našli najbolji odgovor. Ne možete promijeniti bolest, ali možete naći dokaze o situaciji kako bi promijenili stvari na koje možete utjecati kao što su okruženje, tko je prisutan, vaša reakcija, što se događa prije i poslije itd.

Obično nema jedinstvenog pravog rješenja na izazovno ponašanje ili situaciju, već je tu mnogo stvari koje možete pokušavati dok ne nađete onu koja funkcionira.

Kada počnete s ovom tehnikom, možete izaći iz začaranog kruga neproduktivnih odgovora koji vas nigdje ne vode ili čine stvari gorima. Vaš stres će popustiti, a samim time prenosit ćete manje stresa i na oboljelu osobu.

Kako znati što napraviti ili odgovoriti?

Jednostavno uzimanje pauze i prisjećanje da postoji "ZAŠTO" stavlja malu udaljenost između problema i vas. Najlakša stvar je izgubiti strpljenje. No, prepoznavanje da postoji “zašto” premješta fokus sa ovih ružnih osjećaja natrag na pravo mjesto, tj. na bolest. To nije namjerno ponašanje vama voljene osobe. Reagirat ćete na manje afektivan, a više konstruktivan način. Postoji mnogo mogućih rješenja za većinu situacija te mnogo ideja koje možete pokušati.

Zašto ono, pokušaj ovo - primjeri situacija i rješenja:

1. Vratimo se na slučaj pokvarenog sata. Zašto se osoba u ovom slučaju fokusirala na sat. Nije ga koristio da vidi vrijeme i imao je svoj ručni sat koji je volio. Tada je skrbnica shvatila da je otac prolazio uz sat na putu od svoje ležaljke do kupaonice koju je koristio mnogo puta dnevno. Svaki put kad je vidio da taj zidni sat ne odgovara vremenu na njegovom ručnom satu, to je bio okidač za njegov nagon da ga popravi.

Rješenje: Skinite sat. Maknite taj okidač njegovog ponašanja iz njegovog videokruga. Nakon što ga ne vidi, više neće pomisliti na njega.

2. Odbijanje kupanja ili tuširanja: Moguće “zašto” se to događa je zbog srama, hladnoće, straha od pada ili osjećaja vode na licu i glavi što je često kod demencije. Čim kažete “vrijeme za kupanje” to može biti okidač kod osobe za negodovanje i odbijanje. 

Rješenje:  Izbjegavajte razgovarati o onome što slijedi. Jednostavno pripremite kupku i dovedite osobu u kupaonicu. Idite korak po korak, počnite sa stopalima pa rukama, i napomenite kako je to opuštajuće. Smiješite se i pričajte o vremenu ili novostima o obitelji - bilo što što će im odvratiti pažnju od onog što radite.  

3. Kad kažu “želim ići doma”: promislite zašto to govore, obično to nema doslovno značenje. Primjerice, za njih “dom” obično ima neke emocionalne konotacije, ne odnosi se na određeno mjesto. Baka jedne skrbnice obično je to govorila nakon večere, i tad je shvatila da je baka samo umorna i tužna zbog predstojećeg odlaska svog posjetitelja. Tad ju je smjestila da spava, a nije ju ostavila u sjedalici u kojoj je do tada bila, i to ju je smirilo.

4. Nošenje neprikladne ili prljave odjeće:

Neki nose džemper usred ljeta ili opet istu majicu jer im je zbog određenih oblika stvari lakše to obući zbog loše koordinacije uslijed demencije. Ako znaju što će obući, time će trošiti manje psihičke energije na izbor odjeće.

Rješenje: Pojednostavite što više moguće. Sklonite odjeću koja ne paše godišnjem dobu i onu koja se teško oblači. Zamijenite ju lakim izborima, a prljavu odjeću zamijenite dok osoba spava ili se kupa. Može pomoći i da kupite više, istih njima najdražih odjevnih predmeta.

Zašto? Koja pitanja se trebate zapitati da bi znali riješiti situaciju?

Što je danas drugačije? Jeli bolesna? Da li voli popravljati stvari ili ima neke druge interese?

Što se još događa da bi moglo biti okidač? Da li je buka? Što svira na radiju? Da li je vruće ili hladno? Da li je netko nešto rekao što je moglo izazvati situaciju? Postoji li neka promjena u rutini?

Kada se to događa? Da li se dogodilo jednom ili svaki dan? Ako je svaki dan da li je u isto vrijeme ili čim zađe sunce? Da li je nakon propuštenog obroka ili lošeg sna?

Sjetite se svi se ponašamo drugačije kad smo preplašeni, gladni, nesigurni ili nam je dosadno. Alzheimerova bolest može povećati reakciju vaše voljene osobe na ta stanja. Isprobajte ovaj pristup kod svoje voljene osobe i javite nam što ste otkrili i da li pomaže.

Izvor:  

1. https://www.alzheimersreadingroom.com/2018/03/dementia-care-two-words-that-can-make-any-dementia-behavior-less-stressful.html 
   
2. Photo: http://lifestyle.inquirer.net/261549/feeling-support-adult-children-old-age-can-help-stave-off-dementia/