Osim prirodnog napredovanja tijeka demencije, postoji niz čimbenika koji mogu uzrokovati da se određeni simptomi demencije vrlo brzo pogoršaju. Vaša osoba odjednom se ponaša čudno, ima halucinacije, ne razgovara s nikim? Vrlo često ako se radi o ovakvom naglom pogoršanju, moguće je da je riječ o drugim stanjima i poremećajima, od kojih se mnoga mogu liječiti. Primjerice depresija, nutritivni nedostaci, nuspojave lijekova i emocionalni stres mogu uzrokovati simptome koji se mogu pogrešno smatrati ranim znakovima demencije (npr. poteškoće u komunikaciji i pamćenju te promjene u ponašanju). Simptomi slični demenciji mogu biti posljedica groznice ili drugih nuspojava pokušaja vašeg tijela da se izbori s infekcijom - u zadnje vrijeme najpoznatija infekcija koronavirusom.

Dakle, naglo pogoršanje ponašajnih simptoma poput ljutnje ili zbunjenosti može biti znak da se nešto drugo događa, a ne samo da bolest naglo ide prema svom kraju. Zatvor stolice ili infekcija mokraćnog sustava prilično su česte tegobe u kasnijoj životnoj dobi koje su bolne i mogu utjecati na ponašanje. Jedan primjer je i nedostatak vitamina, osobito niske razine vitamina D koji podržava zdravlje kostiju i funkciju mišića, što je posebno važno za one koji žive s demencijom i imaju problema s koordinacijom i ravnotežom. Pogoršanje ovih simptoma ili povećanje broja padova mogli bi biti znak nedostatka vitamina D, a ne ubrzanog napredovanja demencije.

U sljedećem dijelu dajemo vam istinite primjere kako izgleda to naglo pogoršanje u demenciji iz osobnog iskustva naših članova online grupe podrške u koju se uvijek možete priključiti.

"Prije 7 dana sam našla djeda ujutro na podu, bez snage, u potpunosti dementnog i odsutnog. Od tog dana on ne priča, ne gleda me, ne doživljava nikog oko sebe. Premješta stvari, deke i poplune slaže po kući. Počeo je mokriti pored zahoda, čak se i pomokri u hlače. Na moja pitanja ne odgovara, kao da ne postojim, a on kao da je u nekom drugom svijetu.”

U ovom primjeru, nakon odlaska liječniku saznali da se radilo o infekciji koronavirusom i stanje se naposljetku stabiliziralo kada je infekcija prošla, dok se u sljedećem primjeru radilo o povišenom tlaku i respiratornoj infekciji.

"Svog tatu sam našla u špajzi koju je zamijenio za wc. Nikada do sada se nije dogodilo nešto ovako drastično. Također, prije toga danas odjednom nije znao jesti, ni namjestiti se u sjedeći položaj na kauču. “

Stoga je od vitalnog značaja da ako primjetite nagle kognitivne promjene, odmah se posavjetujte s liječnikom kako bi provjerili može li se to stanje liječiti i o čemu je zapravo riječ. U nastavku donosimo još neke moguće uzroke koji mogu pogoršati simptome demencije, te na koje bi trebali pripaziti i reagirati kad vidite promjene.

Trauma glave

Padovi su vrlo česti kod starijih osoba, posebica osoba koje boluju od demencije. Ako je osoba s demencijom pala i udarila glavu, simptomi demencije mogu se pogoršati. Za osobe s Alzheimerovom demencijom u jednoj fazi karakteristično je da imaju “pačji hod” odnosno počinju vući stopala dok hodaju te se često zapletu i padnu. Potrebno je paziti i osigurati sve površine u domu gdje osoba može pasti, maknuti tepihe itd.

Slaba prehrana

Ukoliko se osoba stalno ili često nezdravo hrani, i to može utjecati na pamćenje i pogoršati postojeće stanje bolesti. Glavni krivci u prehrani koji imaju tendenciju negativnog utjecaja na funkcije mozga su: slatkiši, grickalice, zašećerena pića, bijelo brašno, alkohol u većim količinama itd. Naime, često se događa da osobe s demencijom stalno žele jesti (jer zaborave da su jele) te im članovi obitelji nude grickalice samo kako bi prestali zapitkivati i govoriti da su gladni. Pokušajte to zamijeniti sa zdravim grickalicama, voćem i sl.

Fizička neaktivnost

Ukoliko je osoba dobila dijagnozu demencije, to ne znači da ne treba i dalje biti aktivna. Naime, ako osoba prestane sa svim aktivnostima, a uz to više jede i spava, to bi svakako moglo pogoršati simptome demencije. Čak i najosnovnije vježbe za zagrijavanje ili razgibavanje mogu utjecati na cirkulaciju u svim dijelovima tijela, uključujući i mozak. Vježbanje također povećava proizvodnju hormona endorfina koji bi mogli smanjiti probleme raspoloženja koji su često povezani s demencijom. Osobe s demencijom mogu uživati ​​u kognitivnim i fizičkim prednostima oblika vježbanja koji uključuju: šetnje, vježbe na stolici, vježbe s loptom, pilates, ples, vrtlarenje, vježbe u vodi itd.

Promjena okoline, odlazak u dom ili hospitalizacija

Naglo pogoršanje kod svojih voljenih s demencijom obično najčešće primijeti obitelj nakon što ih smjesti u dom za starije, ili nekim slučajem završe u bolnici. Naime, bilo kakva promjena okoline jako utječe na osobe s demencijom i zato uvijek govorimo koliko im je važna rutina. To ne znači da to pogoršanje nije prolazno. Nakon što se priviknu na novu sredinu, moguće je da će se vratiti na staro. Također, početak psihijatrijskih simptoma kod osoba s demencijom, kao što su anksioznost, promjene raspoloženja, kognitivne smetnje i psihotični simptomi mogu se povezati s nekim rizičnim čimbenicima kao što su nedavni smrtni slučajevi, preseljenja, separacije.

Depresija

Depresija može imitirati demenciju (a nekad se i nazivala pseudodemencijom), te su ova dva poremećaja često istodobna. Promjene kognicije nastaju sa starenjem, ali one ne predstavljaju demenciju. Demencija se treba razlikovati od depresivne demencije jer se taj kognitivni poremećaj povlači s liječenjem depresije. Kad su istodobno prisutni depresija i demencija, liječenje depresije (antidepresivi) neće u potpunosti povratiti oštećenu kogniciju. Vrlo bitna je i ispravna dijagnoza liječnika - da li se depresija pojavila sada, da li je to zaista depresija jer ponekad apneja ili problemi sa štitnjačom mogu uzrokovati slične simptome, itd.

Delirij

Delirij je akutni, psihoorganski sindrom, obično prolazan i promjenjiv, karakteriziran smanjenom mogućnosti reagiranja na vanjske podražaje i poremećajem svijesti, poremećajem senzoričkih sposobnosti, poremećajem spavanja i psihomotoričke aktivnosti, dezorijentacijom i poremećajem pamćenja. Delirij nije bolest, već stanje odnosno akutna reakcija mozga na određene nepovoljne faktore i događaje. Najčešće ćete primijetiti smetenost i dezorijentiranost. Demencija je vodeći faktor rizika za nastanak delirija. Delirij vrlo često mijenja tijek demencije i dovodi do ubrzanja progresivnosti bolesti i kognitivnog propadanja. Bolesnici mogu pokazivati promjene raspoloženja od apatije do bijesa i razdražljivosti, koje ponekad vode i u agresivno ponašanje. Skrbnici se često mogu žaliti na poremećen ciklus spavanja i budnosti s vidnim pogoršanjem simptoma u večernjim satima, što je poznato kao tzv. sindrom zalazećeg sunca.

"Uzroci delirija mogu biti: alkohol, antipsihotici, sedativi, opioidi, kortikosteroidi, hipotireoza, upala pluća, upala mokraćnih puteva, moždani infarkt ili krvarenje, anemija, aritmija, promjena okoline, postoperativna stanja, uskraćivanje sna itd.”

Moždani udar

Poremećaj protoka krvi u mozgu koji rezultira moždanim udarom mogao bi pogoršati postojeću demenciju. Uz snažnu rehabilitaciju nakon moždanog udara, možda je moguće utjecati na dio štete uzrokovane moždanim udarom te povratiti stanje. Međutim, osoba će vjerojatno kognitivno biti u još lošijem stanju nego je bila. Jedna stvar koju možete napraviti je voditi računa o prehrani osobe i fizičkoj aktivnosti kako bi se smanjio odnosno prevenirao rizik od moždanog udara.

Čim primijetite promjene, kontaktirajte liječnika

Ako ste zabrinuti da su se određeni simptomi pojaviti iznenada, ključno je razgovarati s liječnikom. On će moći isključiti neka stanja ili pak izliječiti druga stanja u podlozi bolesti i ponuditi savjete o tome kako upravljati tim promjenama u budućnosti. Napominjemo da niti jedna informacija u ovom tekstu nije zamjena za liječnički savjet, dijagnozu i informaciju.

Izvori:

1. https://www.homecareassistancephiladelphia.com/what-can-make-dementia-symptoms-more-severe/
2. https://hrcak.srce.hr/221995
3. http://www.msd-prirucnici.placebo.hr/msd-prirucnik/neurologija/delirij-i-demencija/demencija