Što može naglo pogoršati simptome demencije: 8 čestih uzroka i kada zvati liječnika

Što može naglo pogoršati simptome demencije: 8 čestih uzroka i kada zvati liječnika

Osoba s demencijom odjednom je zbunjenija, ne prepoznaje vas, ima halucinacije ili prestane jesti? Demencija obično napreduje polako, pa naglo pogoršanje gotovo uvijek ima drugi uzrok, a mnogi se mogu liječiti.

Demencija napreduje postupno, kroz mjesece i godine. Kad se stanje promijeni u nekoliko sati ili dana, to obično nije „prirodni tijek bolesti”, nego znak da se događa nešto drugo: infekcija, nuspojava lijeka, bol, dehidracija ili nagla promjena okoline. Zato je naglo pogoršanje uvijek razlog za javljanje liječniku.

Dvije priče iz naše online grupe podrške:

„Prije 7 dana sam našla djeda ujutro na podu, bez snage, u potpunosti odsutnog. Od tog dana on ne priča, ne gleda me, ne doživljava nikog oko sebe. Premješta stvari, deke i poplune slaže po kući. Počeo je mokriti pored zahoda.”

Nakon odlaska liječniku pokazalo se da je riječ o infekciji, a stanje se stabiliziralo kad je infekcija prošla.

„Svog tatu sam našla u špajzi koju je zamijenio za WC. Nikada do sada se nije dogodilo nešto ovako drastično. Danas odjednom nije znao jesti ni namjestiti se u sjedeći položaj na kauču.”

U ovom slučaju uzrok su bili povišen tlak i infekcija dišnih putova.

Kada odmah zvati hitnu (112 ili 194)

  • osoba se ne može probuditi ili jedva reagira
  • otežano diše, ima bol u prsima ili visoku temperaturu uz jaku zbunjenost
  • ima znakove moždanog udara: spušten kut usana, slabost ruke ili noge, nerazumljiv govor
  • pala je i udarila glavu, osobito ako uzima lijekove za razrjeđivanje krvi
  • ima napadaj (grčeve)
  • više od dana ne pije ništa ili ne mokri

U ostalim slučajevima naglog pogoršanja javite se obiteljskom liječniku isti ili sljedeći dan. Ne čekajte da „prođe samo”.

1. Delirij: najčešći uzrok naglog pogoršanja

Delirij je nagla smetenost koja se razvije u nekoliko sati ili dana. Nije bolest sama po sebi, nego reakcija mozga na neki drugi problem: infekciju, bol, lijek, dehidraciju, operaciju ili boravak u bolnici. Osobe s demencijom imaju najveći rizik za delirij.

Delirij može izgledati dvojako:

  • nemirno: osoba je uznemirena, hoda uokolo, odbija njegu, ima halucinacije ili je sumnjičava
  • tiho: osoba je pospana, povučena, malo jede i govori. Takav se delirij lako previdi, jer se čini da je osoba samo umorna

Stanje se može mijenjati tijekom dana i često je gore navečer. Kad se liječi uzrok, većina osoba se oporavi u nekoliko dana, a neke tek za nekoliko tjedana. Delirij koji dugo traje može ubrzati napredovanje demencije, zato je važno brzo reagirati.

Kako pomoći: budite uz osobu, govorite mirno i jednostavno, ne raspravljajte. Pazite da pije, da ima naočale i slušni aparat i poznate predmete oko sebe. Liječniku recite kada je promjena počela i je li osoba nedavno bila bolesna, pala ili počela uzimati novi lijek.

2. Infekcije

Najčešće su infekcije mokraćnog sustava, upala pluća i druge infekcije dišnih putova. Kod starijih osoba infekcija često neće izazvati temperaturu, nego samo naglu zbunjenost, umor ili pad.

3. Lijekovi

Novi lijek, promjena doze ili kombinacija više lijekova mogu izazvati smetenost. Osobito oprez kod lijekova za spavanje i smirenje, nekih lijekova protiv bolova, lijekova protiv alergije i mokraćnog mjehura te lijekova protiv psihoze. Nemojte sami prestati davati lijek, nego se javite liječniku i ponesite popis svih lijekova, i onih bez recepta.

4. Bol, zatvor i dehidracija

Osoba s demencijom često ne može reći da je boli, pa bol pokaže nemirom, vikanjem ili odbijanjem njege. Zatvor stolice i premalo tekućine česti su i lako se previde, a mogu jako pogoršati smetenost.

5. Pad i udarac u glavu

Osobe s demencijom češće padaju. Nakon udarca u glavu simptomi se mogu pogoršati odmah ili tek nakon nekoliko dana. Ako se nakon pada stanje promijeni, javite se liječniku. Kako smanjiti rizik pišemo u članku o padovima.

6. Promjena okoline, odlazak u dom ili bolnicu

Svaka velika promjena, poput preseljenja, smještaja u dom ili boravka u bolnici, može izazvati pogoršanje. Zato je rutina toliko važna. Takvo pogoršanje često je prolazno: kad se osoba privikne, može se vratiti na prijašnje stanje. Pogoršanje mogu izazvati i drugi stresni događaji, npr. smrt bliske osobe.

7. Depresija

Depresija može izgledati kao pogoršanje demencije: osoba je povučena, sporija, slabije pamti. Često se javljaju zajedno. Depresija se liječi, pa recite liječniku ako osoba djeluje tužno, bezvoljno ili prestane uživati u stvarima koje je voljela.

8. Moždani udar

Moždani udar može naglo pogoršati postojeću demenciju, osobito vaskularnu. Znakovi su nagla slabost jedne strane tijela, spušten kut usana i nerazumljiv govor. To je hitno stanje. Više u članku o povezanosti moždanog udara i vaskularne demencije.

Što još može utjecati

Polaganije, ali vidljivo pogoršanje mogu izazvati loša prehrana, premalo kretanja, loš san i manjak vitamina, npr. B12 ili D. Redovito kretanje, raznolika prehrana i aktivnosti prilagođene osobi pomažu da se sposobnosti što dulje očuvaju.

Zapamtite

Naglo pogoršanje nije znak da je bolest „odjednom otišla naprijed”. Gotovo uvijek postoji uzrok koji treba pronaći, a često i liječiti. Zapišite što se promijenilo i od kada te se javite liječniku. Informacije u ovom članku nisu zamjena za liječnički pregled.

Izvori

  1. Delirium, Alzheimer's Society
  2. Confusion, NHS
  3. MSD priručnik – Delirij i demencija
  4. Hrčak
Povezani članci
Zadnja faza demencije: simptomi, skrb i kako se pripremiti Zadnja faza demencije: simptomi, skrb i kako se pripremiti
Zadnja faza demencije razdoblje je o kojem obitelji najteže razgovaraju, a o kojem je najkorisnije znati na vrijeme. Opisujemo kako ta faza obično...
10 ranih znakova demencije: kako ih razlikovati od obične zaboravnosti 10 ranih znakova demencije: kako ih razlikovati od obične zaboravnosti
Svi ponekad zaboravimo ime ili gdje smo ostavili ključeve. Kada je to dio starenja, a kada znak demencije? Donosimo deset ranih znakova i uz svaki...
Može li se umrijeti od Alzheimerove bolesti? Što se događa u posljednjoj fazi Može li se umrijeti od Alzheimerove bolesti? Što se događa u posljednjoj fazi
Ovo je pitanje koje si mnoge obitelji postave, ali ga teško izgovore naglas. Kratak odgovor je da. Alzheimerova bolest i druge demencije skraćuju ž...
Kako prepoznati demenciju: simptomi u ranoj, srednjoj i kasnoj fazi Kako prepoznati demenciju: simptomi u ranoj, srednjoj i kasnoj fazi
Demencija rijetko počinje naglo. Prve promjene obično primijete ukućani i prijatelji, a ne sama osoba. U ovom članku opisujemo na što obratiti pažn...