Kako prepoznati demenciju? Opis simptoma u svim fazama bolesti

Kako prepoznati demenciju? Opis simptoma u svim fazama bolesti

Svaka je osoba jedinstvena i zato će simptomi demencije kod svakoga biti drukčiji. Demencija utječe na razmišljanje, ponašanje i sposobnost izvođenja svakodnevnih zadataka. Funkcija mozga oslabljena je do te mjere da utječe na normalni društveni i intelektualni život oboljele osobe. Najznačajnija karakteristika demencije je nemogućnost provođenja svakodnevnih aktivnosti. Uz to, simptomi se razvijaju sporo, te će početne, upozoravajuće znakove najprije zapaziti obitelj i prijatelji oboljeloga, posebice:

  • gubitak sposobnosti pamćenja nedavnih događaja - npr. sadržaja nedavno gledanoga filma, mjesta gdje je odložio stvari, pa i o čemu je govorio; moguće su i pojave zaboravljanja na sastanke ili kojim se putom treba vratiti kući; pamćenje događaja iz prošlosti u početnim fazama bolesti neće biti narušeno.
  • promjene raspoloženja - osoba kojoj se pojavljuje demencija može se početi osjećati odbačenom, tužnom, uplašenom ili srditom zbog svega što joj se događa.
  • problemi u komunikaciji - počinju s poteškoćama u dosjećanju riječi, prepoznaje se po tome što će takva osoba početi opisivati stvari umjesto da ih imenuje.
  • dnevna rutina - osobe s demencijom postupno će sve teže samostalno obavljati svakodnevne radnje; strpljenje i blagonaklonost njihovih obiteljskih skrbnika pritom je neprocjenjiva jer može pomoći voljenoj osobi da se godinama uz njihovu potporu osjećaju sigurno i smireno. 

Specifični simptomi kod osobe s demencijom ovisit će o tome koji dijelovi mozga su oštećeni oboljenjem koje uzrokuje demenciju. Kod različitih oblika demencije, različite vrste živčanih stanica mozga prestaju funkcionirati, izgube veze s drugim stanicama i počinju odumirati. Oboljenje se postupno širi na druge dijelove mozga, a simptomi vremenom postaju teži. Premda su simptomi trajni, moguće ih je podijeliti na izražene u ranoj, srednjoj ili kasnoj fazi bolesti.

Rani simptomi: Kratkoročna memorija je oštećena; učenje i pamćenje novih informacija postaje iznimno teško. Razvijaju se jezične poteškoće (osobito s traženjem riječi), promjene raspoloženja i promjene ličnosti. Bolesnici mogu imati progresivne poteškoće sa samostalnim svakodnevnim aktivnostima (npr. financijsko poslovanje, snalaženje u prostoru, pamćenje gdje su odložili svoje stvari). Sposobnost apstraktnog razmišljanja, uvid ili procjena također mogu biti oštećeni. Bolesnici mogu reagirati razdražljivo, neprijateljski i agitirano zbog gubitka neovisnosti i sposobnosti pamćenja. Bolesnici otežano mogu identificirati neki predmet, izvoditi naučene motoričke zadatke ili otežano razumijeti i koristiti jezik. Premda rane faze demencije ne moraju ugroziti socijalnost, članovi obitelji mogu primijetiti da postoji neobično ponašanje praćeno emocionalnom nestabilnošću.

Simptomi u srednjoj fazi: Bolesnici više ne mogu naučiti novu informaciju i prisjetiti se nedavno naučene. Pamćenje ranijih događaja je smanjeno, ali nije u potpunosti izgubljeno. Bolesnicima može biti potrebna pomoć s osnovnim svakodnevnim zadacima (npr. kupanje, hranjenje, oblačenje, uređivanje). Promjene osobnosti mogu napredovati. Bolesnici mogu lakše postati iritirani, anksiozni, egocentrični, nefleksibilni ili razdražljivi, ili mogu postati pasivniji bez mnogo emocija, depresivni, neodlučni, bez spontanosti ili se generalno povlačiti iz socijalnih situacija. Mogu se razviti poremećaji ponašanja: bolesnici mogu lutati te naglo neprikladno postati agitirani, neprijateljski raspoloženi ili fizički agresivni.

U ovom stadiju, bolesnici su izgubili sav osjećaj za vrijeme i prostor zato što ne mogu efikasno upotrebljavati uobičajene socijalne i okolišne znakove. Bolesnici se često gube; može se dogoditi da ne mogu pronaći svoju spavaću sobu ili kupaonicu. U tom trenutku liječe se i dalje ambulantno, ali su pod povećanim rizikom od ozljede padom odnosno raznim nezgodama koje su posljedica konfuzije. Promijenjen osjet ili percepcija mogu kulminirati u psihozi s halucinacijama te paranoidnim deluzijama i idejama progona. Ritam spavanje je obično poremećen.

Kasni (teški) simptomi: Bolesnici ne mogu hodati, ne mogu se samostalno hraniti ili obavljati bilo koje druge svakodnevne aktivnosti samostalno; mogu postati inkontinentni. Potpuno je izgubljeno kratkoročno i dugoročno pamćenje. Bolesnici mogu imati poteškoća s gutanjem. Imaju povećan rizik od pothranjenosti, upale pluća (osobito zbog aspiracije) te nastanka dekubitusa. Zbog toga što u potpunosti ovise o drugima za njegu, obično je nužno dugotrajno smještanje u ustanove za njegu. S vremenom bolesnici zanijeme.

Budući da takvi bolesnici ne mogu liječniku saopćiti simptome koje ih muče, liječnik se mora osloniti na vlastito iskustvo i procjenu kad god se suoči s takvim pacijentom koji se doima bolesnim. U krajnjem stadiju demencije bolesnici postaju komatozni i umiru, obično zbog upale. Kako utjecati na kvalitetu života oboljelog i kakvo liječenje primijeniti pročitajte u našim ostalim člancima.

Izvori:

  • http://www.msd-prirucnici.placebo.hr/msd-prirucnik/neurologija/delirij-i-demencija/demencija 
  • http://demenca.eu/wp-content/uploads/2017/08/Letak-aCROsSLO-HR-Final-v3.2-prepress.pdf
Povezani članci
Plesom do radosti i kontakta – terapijska moć plesa za demenciju Plesom do radosti i kontakta – terapijska moć plesa za demenciju
Ples je umjetnost, način komunikacije, ali i prirodni način izražavanja ljudi. Pogledamo li u davnu prošlost, ples ćemo pronaći u ritualima i prosl...
Važnost jezika - osoba s demencijom ili dementna osoba? Kako ispravno govoriti i izvještavati o demenciji? Važnost jezika - osoba s demencijom ili dementna osoba? Kako ispravno govoriti i izvještavati o demenciji?
Dementni, senilni, zaboravni, ludi… uvijek određeni negativnim riječima. Nekome se možda čini nebitno hoćemo li osobe koje boluju od demencije nazi...
Frontotemporalna demencija - uzroci, simptomi i liječenje Frontotemporalna demencija - uzroci, simptomi i liječenje
Danas smo svi čuli vijest da je poznatom glumcu Bruceu Willisu dijagnosticirana frontotemporalna demencija. Njegova obitelj podijelila je ovu dijag...
Povezanost moždanog udara i vaskularne demencije Povezanost moždanog udara i vaskularne demencije
Danas se obilježava “Dan crvenih haljina”, dan kada nosimo crveno i podržavamo borbu protiv moždanog udara kod žena. Osnovni cilj ove javnozdravstv...
Zadnja faza demencije - koji su simptomi i kako se možete pripremiti? Zadnja faza demencije - koji su simptomi i kako se možete pripremiti?
Danas razgovaramo o onome što obitelji često izbjegavaju, a to je zadnji stadij demencije. Obitelji i njegovatelji se često odbijaju suočiti s činj...
Liječenje demencije - koji tretmani i lijekovi postoje? Liječenje demencije - koji tretmani i lijekovi postoje?
Kroz digitalne medije, a posebice u komentarima članaka popularnih portala, često vidimo neznanje i neinformiranost naših građana kada se radi o de...
Digitalna demencija - kako mi i naša djeca silazimo s uma Digitalna demencija - kako mi i naša djeca silazimo s uma
Jeste li se ikad zapitali što nama i našoj djeci čine digitalni mediji kojima smo danas preplavljeni? Jeste li znali da usporavaju razvoj mozga naš...
Što je Lewy body demencija ili demencija Lewyevih tjelešaca? Što je Lewy body demencija ili demencija Lewyevih tjelešaca?
Već znamo da nije svaka demencija ista i da postoji više vrsta demencija. Demencija je krovni pojam, u koji spadaju Alzheimerova bolest, vaskularna...
7 stvari koje mogu naglo pogoršati simptome demencije 7 stvari koje mogu naglo pogoršati simptome demencije
Osim prirodnog napredovanja tijeka demencije, postoji niz čimbenika koji mogu uzrokovati da se određeni simptomi demencije vrlo brzo pogoršaju. Vaš...
Dijagnoza demencije - kojem liječniku se trebam obratiti? Dijagnoza demencije - kojem liječniku se trebam obratiti?
Najčešće pitanje koje nam postavljate je kako izgleda proces dijagnoze demencije odnosno kako da saznate da li osoba ima demenciju, trebate li se o...