Kako prepoznati demenciju? Opis simptoma u svim fazama bolesti

Kako prepoznati demenciju? Opis simptoma u svim fazama bolesti

Svaka je osoba jedinstvena i zato će simptomi demencije kod svakoga biti drukčiji. Demencija utječe na razmišljanje, ponašanje i sposobnost izvođenja svakodnevnih zadataka. Funkcija mozga oslabljena je do te mjere da utječe na normalni društveni i intelektualni život oboljele osobe. Najznačajnija karakteristika demencije je nemogućnost provođenja svakodnevnih aktivnosti. Uz to, simptomi se razvijaju sporo, te će početne, upozoravajuće znakove najprije zapaziti obitelj i prijatelji oboljeloga, posebice:

  • gubitak sposobnosti pamćenja nedavnih događaja - npr. sadržaja nedavno gledanoga filma, mjesta gdje je odložio stvari, pa i o čemu je govorio; moguće su i pojave zaboravljanja na sastanke ili kojim se putom treba vratiti kući; pamćenje događaja iz prošlosti u početnim fazama bolesti neće biti narušeno.
  • promjene raspoloženja - osoba kojoj se pojavljuje demencija može se početi osjećati odbačenom, tužnom, uplašenom ili srditom zbog svega što joj se događa.
  • problemi u komunikaciji - počinju s poteškoćama u dosjećanju riječi, prepoznaje se po tome što će takva osoba početi opisivati stvari umjesto da ih imenuje.
  • dnevna rutina - osobe s demencijom postupno će sve teže samostalno obavljati svakodnevne radnje; strpljenje i blagonaklonost njihovih obiteljskih skrbnika pritom je neprocjenjiva jer može pomoći voljenoj osobi da se godinama uz njihovu potporu osjećaju sigurno i smireno. 

Specifični simptomi kod osobe s demencijom ovisit će o tome koji dijelovi mozga su oštećeni oboljenjem koje uzrokuje demenciju. Kod različitih oblika demencije, različite vrste živčanih stanica mozga prestaju funkcionirati, izgube veze s drugim stanicama i počinju odumirati. Oboljenje se postupno širi na druge dijelove mozga, a simptomi vremenom postaju teži. Premda su simptomi trajni, moguće ih je podijeliti na izražene u ranoj, srednjoj ili kasnoj fazi bolesti.

Rani simptomi: Kratkoročna memorija je oštećena; učenje i pamćenje novih informacija postaje iznimno teško. Razvijaju se jezične poteškoće (osobito s traženjem riječi), promjene raspoloženja i promjene ličnosti. Bolesnici mogu imati progresivne poteškoće sa samostalnim svakodnevnim aktivnostima (npr. financijsko poslovanje, snalaženje u prostoru, pamćenje gdje su odložili svoje stvari). Sposobnost apstraktnog razmišljanja, uvid ili procjena također mogu biti oštećeni. Bolesnici mogu reagirati razdražljivo, neprijateljski i agitirano zbog gubitka neovisnosti i sposobnosti pamćenja. Bolesnici otežano mogu identificirati neki predmet, izvoditi naučene motoričke zadatke ili otežano razumijeti i koristiti jezik. Premda rane faze demencije ne moraju ugroziti socijalnost, članovi obitelji mogu primijetiti da postoji neobično ponašanje praćeno emocionalnom nestabilnošću.

Simptomi u srednjoj fazi: Bolesnici više ne mogu naučiti novu informaciju i prisjetiti se nedavno naučene. Pamćenje ranijih događaja je smanjeno, ali nije u potpunosti izgubljeno. Bolesnicima može biti potrebna pomoć s osnovnim svakodnevnim zadacima (npr. kupanje, hranjenje, oblačenje, uređivanje). Promjene osobnosti mogu napredovati. Bolesnici mogu lakše postati iritirani, anksiozni, egocentrični, nefleksibilni ili razdražljivi, ili mogu postati pasivniji bez mnogo emocija, depresivni, neodlučni, bez spontanosti ili se generalno povlačiti iz socijalnih situacija. Mogu se razviti poremećaji ponašanja: bolesnici mogu lutati te naglo neprikladno postati agitirani, neprijateljski raspoloženi ili fizički agresivni.

U ovom stadiju, bolesnici su izgubili sav osjećaj za vrijeme i prostor zato što ne mogu efikasno upotrebljavati uobičajene socijalne i okolišne znakove. Bolesnici se često gube; može se dogoditi da ne mogu pronaći svoju spavaću sobu ili kupaonicu. U tom trenutku liječe se i dalje ambulantno, ali su pod povećanim rizikom od ozljede padom odnosno raznim nezgodama koje su posljedica konfuzije. Promijenjen osjet ili percepcija mogu kulminirati u psihozi s halucinacijama te paranoidnim deluzijama i idejama progona. Ritam spavanje je obično poremećen.

Kasni (teški) simptomi: Bolesnici ne mogu hodati, ne mogu se samostalno hraniti ili obavljati bilo koje druge svakodnevne aktivnosti samostalno; mogu postati inkontinentni. Potpuno je izgubljeno kratkoročno i dugoročno pamćenje. Bolesnici mogu imati poteškoća s gutanjem. Imaju povećan rizik od pothranjenosti, upale pluća (osobito zbog aspiracije) te nastanka dekubitusa. Zbog toga što u potpunosti ovise o drugima za njegu, obično je nužno dugotrajno smještanje u ustanove za njegu. S vremenom bolesnici zanijeme.

Budući da takvi bolesnici ne mogu liječniku saopćiti simptome koje ih muče, liječnik se mora osloniti na vlastito iskustvo i procjenu kad god se suoči s takvim pacijentom koji se doima bolesnim. U krajnjem stadiju demencije bolesnici postaju komatozni i umiru, obično zbog upale. Kako utjecati na kvalitetu života oboljelog i kakvo liječenje primijeniti pročitajte u našim ostalim člancima.

Izvori:

  • http://www.msd-prirucnici.placebo.hr/msd-prirucnik/neurologija/delirij-i-demencija/demencija 
  • http://demenca.eu/wp-content/uploads/2017/08/Letak-aCROsSLO-HR-Final-v3.2-prepress.pdf
Povezani članci
Dijagnoza demencije - kojem liječniku se trebam obratiti? Dijagnoza demencije - kojem liječniku se trebam obratiti?
Najčešće pitanje koje nam postavljate je kako izgleda proces dijagnoze demencije odnosno kako da saznate da li osoba ima demenciju, trebate li se o...
O čemu se tu radi - senilna demencija, demencija ili Alzheimerova bolest? O čemu se tu radi - senilna demencija, demencija ili Alzheimerova bolest?
Zbog mnogo vaših pitanja o tome po čemu se razlikuju dijagnoze staračke ili senilne demencije i Alzheimerove bolesti, pokušat ćemo vam detaljnije p...
Demencije s početkom u mlađoj životnoj dobi - i vi možete biti žrtva demencije! Demencije s početkom u mlađoj životnoj dobi - i vi možete biti žrtva demencije!
Od Alzheimerove bolesti i srodnih demencija danas u svijetu boluje 50 milijuna ljudi. Očekuje se da će taj broj i dalje rasti te nam predstoji epid...
Alzheimerova bolest: mitovi i stvarnost Alzheimerova bolest: mitovi i stvarnost
Mitova, zabluda i predrasuda o Alzheimerovoj bolesti ima mnogo - kakva je to zapravo bolest, tko može oboljeti te može li se umrijeti. Ovi mitovi s...
Problemi sa spavanjem kod osoba s demencijom Problemi sa spavanjem kod osoba s demencijom
Osobe s demencijom često pate od poremećaja spavanja. To može uključivati često buđenje i ustajanje po noći, lutanje noću, rano buđenje i pretjeran...
Glazba radi čuda za osobe s demencijom! Glazba radi čuda za osobe s demencijom!
Glazba je vrlo moćno sredstvo komunikacije, što je od velikog značenja za osobe koje su izgubile sposobnost verbalnog izražavanja, poput osoba s Al...
6 razloga zašto je tjelovježba korisna za osobe s demencijom, ali i za prevenciju demencije 6 razloga zašto je tjelovježba korisna za osobe s demencijom, ali i za prevenciju demencije
Mentalna i tjelesna aktivnost tijekom života smanjuje rizik za pojavu demencije. Nedavno američko istraživanje ukazalo je na 50% veći rizik za deme...
10 najranijih znakova demencije 10 najranijih znakova demencije
Već drugi put ovaj mjesec ste zagubili ključeve, ili ste postali zbunjeni jer niste znali pronaći izlaz u trgovačkom centru? Ovisno o vašoj dobi, t...
Naučite razliku između demencije i Alzheimerove bolesti Naučite razliku između demencije i Alzheimerove bolesti
Kada vam kažu da netko ima demenciju ili Alzheimerovu bolest, mislite da je osoba senilna i ima loše pamćenje, ali ne znate točnu razliku. Istina j...
Može li se umrijeti od Alzheimerove bolesti? Može li se umrijeti od Alzheimerove bolesti?
Alzheimerova bolest je vrlo kompleksna i uvijek fatalna. Ispočetka se očituje s gubitkom pamćenja, no kako napreduje, ima utjecaj na više funkcije...