Halucinacije kod demencije: zašto nastaju i kako reagirati

Osoba s demencijom može reći da je upravo vidjela pokojnog supruga na prozoru ili da joj po krevetu gmižu bube. Ono što morate imati na umu je da su te halucinacije vrlo stvarne za osobe s demencijom. Njima se ta iskustva zaista događaju i za njih su stvarna, zbog čega ih nemojte uvjeravati u suprotno jer ćete samo pogoršati njihovo stanje.

Što su halucinacije, a što lažna uvjerenja

Halucinacija je kad osoba vidi, čuje, osjeti miris, okus ili dodir nečega čega nema. Najčešće su vidne halucinacije: ljudi, djeca, životinje ili kukci. Naša osjetila nas mogu prevariti uslijed oštećenja, bolesti i sličnih promjena na mozgu.

Lažno uvjerenje (deluzija) je kad osoba čvrsto vjeruje u nešto što nije točno, na primjer da joj netko krade stvari ili je želi otrovati.

Razliku dobro pokazuju dva primjera:

Halucinacija: „Te bube su u sobi. Vidjela sam ih, čak sam osjetila kako mi gmižu po koži.“

Lažno uvjerenje: „Boca vode je opet nestala. Sigurno ju je netko ukrao. Njegovateljica mi stavlja otrov u piće.“

Ponekad se radi o pogrešnom tumačenju stvarnih stvari. Šareni tepih može izgledati kao kukci, kaput na vratima kao čovjek, a vlastiti odraz u ogledalu kao stranac.

Zašto nastaju

• Promjene u mozgu. Halucinacije su osobito česte kod demencije s Lewyjevim tjelešcima i kod Parkinsonove bolesti s demencijom. Mogu se javiti i kod Alzheimerove bolesti, obično u kasnijim fazama.
• Slabiji vid ili sluh. Osoba koja sve lošije vidi može vidjeti stvari kojih nema, čak i bez demencije.
• Delirij. Infekcija mokraćnog sustava ili pluća, dehidracija ili visoka temperatura mogu naglo izazvati zbunjenost i halucinacije. To je hitno stanje.
• Lijekovi. Halucinacije mogu izazvati neki lijekovi, osobito lijekovi za Parkinsonovu bolest, te nove kombinacije lijekova.
• Bol, glad, žeđ, zatvor ili umor mogu pojačati nemir i zbunjenost.

Kako reagirati u trenutku

1. Ostanite mirni. Vaš ton glasa smiruje više od riječi.
2. Ne raspravljajte se i utješite osobu. Možete reći: „Znam da to vidite. Ja to ne vidim, ali tu sam i neću vas ostaviti.“ Vi ste tu da ju „zaštitite“.
3. Prepoznajte osjećaj. „Zvuči kao da ste se uplašili“ pomaže više od objašnjavanja što je stvarno.
4. Pitajte što vidi. Osoba možda ne nalazi pravu riječ. Ako kaže da je napadaju „kupusi“, možda misli na zelene jastuke na krevetu.
5. Odvratite pažnju. Pređite u drugu, dobro osvijetljenu sobu, ponudite piće, uključite glazbu ili izađite u šetnju.
6. Riješite strah. Ako se osoba boji čovjeka na prozoru, spustite rolete i recite da ste zaključali vrata. Male neistine su u redu ako osobi donose sigurnost.

Ako halucinacija ne smeta, na primjer osoba vidi djecu ili mačku i mirna je, ne morate ništa poduzimati. Možete reći: „Lijepa su ta djeca.“

Više savjeta za razgovor naći ćete u članku Kako komunicirati s osobom koja ima demenciju.

Prilagodite okolinu

• Upalite svjetla i smanjite sjene, osobito predvečer.
• Pokrijte ili uklonite ogledala ako osoba u njima vidi strance.
• Noću spustite rolete ili navucite zavjese da se prozori ne zrcale.
• Uklonite kapute s vrata i druge predmete koji u polumraku izgledaju kao ljudi.
• Ugasite televizor ili radio ako se zvukovi miješaju sa stvarnošću.
• Izbjegavajte jako šarene tepihe i podove.

Provjerite vid, sluh, zube i kožu

• Neka osoba nosi čiste i ispravne naočale te redovito ide na pregled vida.
• Provjerite radi li slušni aparat. Osoba koja nešto čuje bez njega lakše „čuje“ glasove kojih nema.
• Loši zubi ili upala desni mogu stvoriti neugodan okus u ustima, pa osoba misli da joj je hrana otrovana.
• Ako osoba osjeća da joj nešto gmiže po koži, provjerite ima li osip, novi deterdžent ili novi lijek koji izaziva svrbež.

Vodite bilješke

Zapišite kada, gdje i koliko dugo se halucinacije javljaju, što im je prethodilo i kako je osoba reagirala. Popišite i sve lijekove koje osoba uzima. Liječniku će to puno pomoći.

Kada se obratiti liječniku

• Odmah ako je osoba naglo smetenija nego inače, ima temperaturu ili halucinacije zahvaćaju više osjetila. Može se raditi o deliriju. Više u članku Što može naglo pogoršati simptome demencije.
• Ako su halucinacije česte, dugotrajne ili osobu jako plaše.
• Nakon što je osoba počela uzimati novi lijek.

Lijekovi za smirenje i psihoze (antipsihotici) koriste se tek kad ništa drugo ne pomaže, jer mogu imati ozbiljne nuspojave. Osobe s demencijom s Lewyjevim tjelešcima mogu na njih reagirati vrlo teško, pa liječnika svakako upozorite na dijagnozu. Ne mijenjajte lijekove bez dogovora s liječnikom.

Izvori

1. Alzheimer's Society: Hallucinations and dementia
2. NHS: Symptoms of dementia
3. Dementia UK: Changes in perception and hallucinations
4. Rachael Wonderlin: Children, animals and scary things