Odbijanje hrane kod osoba s demencijom - što učiniti?

Osobe koje boluju od demencije i Alzheimerove bolesti često jedu puno manje i imaju teškoća s hranjenjem koje uzrokuju problemi s gutanjem, žvakanjem i probavljanjem hrane. Ponekad osobe uopće nisu zainteresirane za hranu. To se događa zbog gubitka okusa, osjetila mirisa, gubitka pamćenja i pomisli da su već jeli. Lijekovi također mogu utjecati na apetit, a i uzrokovati konstipaciju. Sve to utječe i na ponašanje i raspoloženje osobe. Svi navedeni problemi uzrokovani su promjenama u mozgu te se pogoršavaju napredovanjem bolesti. Upravo zato je važno znati kako uvjeriti osobu da pojede hranjiv obrok ili da uopće jede dovoljno. Donosimo vam brojne načine na koje možete uvjeriti osobu da jede više i da se pravilno hrani.

Rezultati nekih istraživanja pokazali su da osobe koje jedu s crvenih tanjura, unesu 25% više hrane nego oni koji jedu s bijelih tanjura. Naime, morate se uvjeriti da osoba uopće vidi hranu na tanjuru (kao što vidimo i mi), a onda će ju i pojesti. 

Sjednite točno ispred osobe s demencijom i ostvarite kontakt očima dok jedu. Nasmiješite se i čekajte da se i oni vama nasmiješe. Zatim počnite jesti bez razgovora. Budite tiho. Budite jako strpljivi, održavajte kontakt očima i čekajte da vas počnu slijediti te i sami krenu jesti. U ovom slučaju, bitna je strpljivost te imajte na umu da ćete možda ovo morati raditi duže vrijeme dok zaista ne počne djelovati. Prisjetite se da pokušavate zamijeniti loš obrazac ponašanja s dobrim.

Prisjetite se da nema koristi ako uporno pokušavate uvjeriti osobu s demencijom da mora jesti i zašto mora jesti. Ono što vi morate je naučiti kako ih voditi i kako biti dobar uzor i učitelj. Dobar učitelj ostvaruje kontakt očima i osmjehuje se. Također, dobar učitelj pokazuje kako pravilno jesti svaki put kao da je prvi put. Može biti teško i naporno, ali činite to s osmijehom na licu. 

U jednom trenutku osoba će možda početi imati problema s korištenjem pribora, vilica, noževa itd. Ukoliko se to dogodi, pokušajte koristiti hranu koja se jede rukama (pileći prutići, riblji štapići, hamburgeri itd.).

Ako osoba ima problema s jedenjem, pokušajte s manje hrane odnosno manjim porcijama i s manje vrsta hrane na tanjuru. Ako postoji neka hrana koju osoba jako voli, stavite ju na tanjur te još jedan prilog uz to. Narežite hranu na male komadiće.

Ukoliko ćete tijekom obroka razgovarati, recite kako je ručak ukusan i slastan. Koristite takva kratka objašnjenja, nemojte dužiti. 

Nemojte samo staviti hranu ispred osobe s demencijom. Stvorite dobru atmosferu. Primjerice, dok pripremate ručak počnite pjevušiti njihovu najdražu pjesmu ili uradite nešto što vole.

Kad osoba s demencijom počne jesti, prestanite s razgovorom i jedite u šutnji. Šutnja je dobra jer ne želimo nikakve distrakcije koje mogu odvući pažnju s hrane. Osobe s Alzheimerovom bolesti se lako zbune te je zato bitno obavljati jednu po jednu stvar. 

Bilo bi dobro da uspijete oboljeloj osobi par puta dnevno dati da nešto prigrize (čips, voće i slično).

Zapitajte se par pitanja. Što je osoba voljela jesti u prošlosti? Ne ono što vi mislite da je najbolje, već ono što je osoba voljela. Vrlo je bitno upoznati osobu i njene interese prije bolesti.

Dajte osobi s demencijom dovoljno vremena da počnu jesti bez da ih osuđujete zašto ne jedu. Imajte na umu da bi oni jeli da mogu, i zato se oduprite negativnim osjećajima koji prevladaju u takvoj stresnoj situaciji. 

Osobe s Alzheimerovom bolešću su u svom vremenu i svijetu, drugačijem od našeg. Mi smo ti koji se tome moramo prilagoditi, a ne tražiti od njih da se prilagode nama.

Za kraj, imajte na umu da osoba s demencijom koja ne jede može imati problema s gutanjem te joj to može biti teško i bolno. Tada se obratite liječniku za savjet. 

Izvor: https://www.alzheimersreadingroom.com/2016/11/alzheimers-care-16-ways-get-dementia-patient-eat-more-food.html?fbclid=IwAR3hJPq7Ky7k_-8-cmUkY_1GRJvWZua9gZJp4k_Wanbsl6FXG1yZxc4jF6Q