Zašto vas voljena osoba više ne prepoznaje i što možete učiniti?

Jeste li zabrinuti da vas vaš roditelj ili voljena osoba s demencijom neće prepoznati ili da su već zaboravili tko ste vi? Možda su zaboravili vaše ime i ste im postali samo donekle poznato lice? Jako je teško promatrati i doživjeti kognitivni pad kod osoba s demencijom, pogotovo kada kognitivno oštećenje utječe na vaš odnos s voljenom osobom.

Pratimo li tijek bolesti, vrlo je uobičajeno da u srednjoj i kasnijoj fazi Alzheimerove bolesti, osobe izgube sposobnost pamćenja i prepoznavanja drugih. Ponekad, ovaj gubitak je sveden samo na nemogućnost dosjećanja imena osobe ili naravi vašeg odnosa/srodstva. Primjerice, supruga može slučajno nazvati svog sina muževim imenom, ili misliti da je njegovateljica zapravo njena kćer. Isto tako otac može s ljubavlju pokazati prema svojoj kćeri na fotografiji, ali nije u mogućnosti drugima reći kako se ona zove. 

Ponekad su ove promjene praćene anksioznošću, agitacijom, paranojom, deluzijama ili pak agresijom. Neki od vas možda su doživjeli da bliska osoba s demencijom viče na vas da napustite kuću (jer vas ne prepoznaju i misle da ste stranac) ili vrište i udaraju vas dok ih pokušavate zagrliti - upravo zato jer vas ne prepoznaju.

Zašto se to događa?

Postoji više mogućnosti zašto vas osoba koja boluje od demencije više ne prepoznaje. Nabrojiti ćemo neke od njih.

1. Gubitak pamćenja

Zbog toga što Alzheimerova bolest oštećuje mozak, pamćenje polako opada. Ovisno o tome gdje je oštećenje u mozgu, sposobnosti prepoznavanja lica i prisjećanja imena, događaja ili osnovnih informaciju mogu postati smanjene ili izgubljene. Promjene u mozgu su većinski razlog zašto vas voljena osoba ne prepoznaje.

2. Paranoja i deluzije

Ponekad se u demenciji javljaju psihološke promjene, te se tako razviju paranoja i deluzije. Ove iracionalne misli i osjećaji mogu uzrokovati da vas se osoba boji ili da vjeruje u neke neistinite stvari o vama iako vas prepoznaje.

3. Delirij

Ako se promjena u sposobnosti prepoznavanja neke osobe dogodila iznenadno, svakako posjetite liječnika oboljele osobe jer je moguće da ta osoba proživljava infekciju ili interakciju lijekova koji uzrokuju delirij.

4. Gubitak vida

Povremeno osoba s demencijom pati od značajnog pogoršanja vida koji obično prolazi neprimjećeno od strane drugih. Dakle, moguće je da vas osoba ne prepoznaje jer ne vidi dovoljno dobro.

Kako se nositi s tim?

• Priznajte gubitak
  

Kao i kod ostalih procesa žalovanja, u redu je, a često je nužno, dopustiti sebi da žalujete zbog kognitivnog pada koji se događa vašoj voljenoj osobi. Ne morate uvijek biti otporni i jaki, čak i ako ste pročitali što možete očekivati ​​od bolesti i znate da će doći do promjene.

•  Podsjetite ju/ga
  

Ako osjećate da se osoba ne sjeća vašeg imena ili vas, jednostavno ga podsjetite na to tako da mu kažete: “Nismo se vidjeli već neko vrijeme. Ja sam tvoja nećakinja Ana.”

• Krivite bolest, a ne nekog drugog
  

 Podsjetite se da se sve ovo događa zbog tijeka bolesti, a ne zato što je to oboljela osoba htjela. To je Alzheimerova bolest, vaskularna demencija ili druga vrsta demencije koja bi trebala preuzeti kredit odnosno odgovornost za gubitak sposobnosti kod vaše voljene osobe. Kad se osoba prisjeti imena vaše sestre umjesto vašeg imena, ne uzimajte to osobno, čak i ako vas je to povrijedilo. Okrivite bolest.

• Nježno im odgovorite
  

Kada vas se vaš roditelj ne sjeća, vaš cilj je smanjiti njegovu anksioznost ili brige, te ih ne povećavati ukazujući na to da ste vi njegova kćer i zašto vas on više ne voli. Umjesto toga, možete pokušati promijeniti temu ili pjevati omiljenu pjesmu s njim.

• Validacija
  

Ako vam se vaša supruga stalno obraća kao da ste njen otac, upitajte ju da vam priča o njenom ocu, što joj je nedostaje kod njega, kako je izgledao, što je radio i što je voljela kod njega. Dajte joj priliku da podijeli svoje uspomene umjesto da ju pokušavate natjerati da vas se sjeti. 

• Slike i snimke
  

Pokažite im stare slike obitelji i prijatelja kako bi ste se zajedno prisjetili prošlosti. Vrlo je moguće da će se oboljele osobe prije sjetiti nečega što se davno dogodilo te ova vježba može utjecati na to da se s vremenom sjeti i nedavnih događaja.

•  Potražite liječničku pomoć
  

Ukoliko je oboljela osoba pod stresom i anksiozna jer vas ne sjeća ili ne prepoznaje ostale osobe, te ako njena paranoja utječe na njeno spavanje ili hranjenje, ili je toliko preplašena do te točke da može postati opasna za sebe i za druge, nazovite njenog liječnika. Možda postoje prigodni lijekovi za njeno stanje ili ostali tretmani i terapije koje mogu utjecati na uzrok njenih ponašanja i smanjiti stres. Iako liječnik ne može obrnuti demenciju i vratiti sve na staro, terapija (liječnička ili alternativna) može poboljšati kvalitetu života za vas oboje. 

Za kraj, imajte na umu da su neka istraživanja pokazala da pozitivni osjećaji sreće nakon vašeg posjeta osobi s demencijom, ostaju dugo nakon vašeg posjeta i neovisno o tome da li se oni sjećaju točnog posjeta ili ne. Naime, ono što oni znaju je da su tad bili sretni i zadovoljni.  Prisjetite se da ako demencija uzrokuje to da vas se vaša voljena osoba ne sjeća, provođenje vremena s oboljelom osobom može biti jako korisno za vas oboje. 

Izvor: https://www.verywellhealth.com/coping-when-loved-one-doesnt-recognize-you-97998

Photo: http://digital.vpr.net/post/caring-loved-ones-memory-loss#stream/0