Danas smo svi čuli vijest da je poznatom glumcu Bruceu Willisu dijagnosticirana frontotemporalna demencija. Njegova obitelj podijelila je ovu dijagnozu s javnošću, nadajući se kako će velika medijska pozornost pomoći u širenju svijesti o ovoj bolesti za koju još uvijek nema lijeka. U nastavku saznajte što je točno frontotemporalna demencija (prethodno nazivana Pickova demencija), po čemu se razlikuje od najpoznatije Alzheimerove bolesti, te koji su simptomi i ciljevi liječenja.

Što je frontotemporalna demencija?

Demencija je sporo, progresivno propadanje mentalnih funkcija, uključujući pamćenje, razmišljanje, rasuđivanje, sposobnost učenja, a često su prisutne i promjene osobnosti. Demencija je krovni pojam, a postoji više vrsta demencije npr. Alzheimerova bolest, vaskularna demencija, frontotemporalna demencija itd.

Frontotemporalna demencija (FTD) je skupina demencija koje nastaju kao posljedica nasljednih ili spontanih poremećaja koji uzrokuju degeneraciju frontalnog i temporalnog režnja mozga.

Frontotemporalna demencija čest je oblik demencija s ranim početkom, dakle kod osoba od 55 do 65 godina. Čini do 10% demencija. Jednako zahvaća muškarce i žene, za razliku od Alzheimerove bolesti koja je češća kod žena. Postoji frontalni oblik frontotemporalne demencije i primarna progresivna afazija.

Simptomi frontotemporalne demencije i kako ju prepoznati

Najčešći simptomi kod osoba s frontotemporalnom demencijom su sljedeći:

• Promjene osobnosti i ponašanja - neprikladno socijalno ponašanje, poteškoće u prepoznavanju emocija na licima drugih osoba, nepristojan govor, neprimjereno seksualno ponašanje, impulzivnost, kontinuirano ponavljanje istih radnji, stavljanje predmeta u usta, cmoktanje usnama, zanemarivanje osobne higijene i slično
• Jezične poteškoće - teško pronalaze riječi i ne razumiju što im se govori, neki znaju točno govoriti međutim ono što govore nema smisla, dok neke osobe imaju poteškoće s imenovanjem objekata i prepoznavanjem lica. Kako demencija napreduje, osobe sve manje govore ili samo ponavljaju ono što čuju. Na kraju, kao i kod većine demencija slijedi potpun gubitak govora.
• Problemi s mišićima i kretanjem - tremor, slaba koordinacija, padovi, mišićna grčenja
• Otežana kognicija - nemogućnost planiranja i usredotočivanja, upotreba krivih stvari za krive zadatke u krivo vrijeme

Jezične poteškoće kod nekih osoba mogu biti jedini simptom vrlo dugi niz godina. Pamćenje u ovoj vrsti demencije nije toliko zahvaćeno kao što je to slučaj kod Alzheimerove bolesti. Najviše su pogođeni ponašanje, osobnost i jezična funkcija (zato je glumcu prvo dijagnosticirana afazija odnosno gubitak ili poremećaj govora koji uključuje smanjenu mogućnost razumijevanja ili izražavanja).

U kasnijem stadiju FTD javljaju se oštećenja refleksa hvatanja, sisanja, pućenje usnica te otežano gutanje i žvakanje. Kod nekih osoba zahvaćeni su i mišići koji slabe i počinju propadati (atrofija). Najčešće su to mišići glave i vrata. Kao i kod ostalih demencija, najčešći uzrok smrti je upala pluća.

Dijagnoza frontotemporalne demencije

Još jednom ponavljamo koliko je važna rana i ispravna dijagnoza demencije! Nije dovoljno napisati da netko ima demenciju, već je potrebno znati koju vrstu demencije ima kako bi dali osobi ispravnu terapiju lijekovima, primijenili dobar psihosocijalni pristup i na taj način utjecali na kvalitetu života osobe. Kod frontotemporalne demencije, liječnici postavljaju dijagnozu na temelju simptoma i neurološkog pregleda, te koriste slikovne pretrage za procjenu oštećenja mozga ( kompjutorska tomografija ili magnetska rezonancija).

Dakle, dijagnoza demencije temelji se na sljedećem:

• liječnik identificira simptome kroz detaljan razgovor s oboljelom osobom i obavezno članovima obitelji jer oboljeli obično nema uvida i nije svjestan stanja (zapišite sve simptome koje ste primijetili)
• fizikalni i neurološki pregled
• ispitivanje mentalnog statusa
• CT ili MR (koji dijelovi mozga su zahvaćeni i u kojoj mjeri, isključivanje drugih potencijalnih uzroka - npr. tumor mozga)
• dodatno detaljnije se provodi i neuropsihološko testiranje (traje 1-3 sata; pomaže liječnicima da razlikuju demenciju od ostalih stanja npr. depresija, delirij, blagi kognitivni poremećaj i sl.).

Međutim, iz literature saznajemo da CT ili MR možda neće otkriti karakteristične promjene frontotemporalne demencije do kasnije faze poremećaja, pa bi u tome mogao pomoći PET sken (za razlikovanje od Alzheimerove bolesti). Neke okvirne procjene su da je za prosječno dobivanje dijagnoze frontotemporalne demencije potrebno 3.6 godine, dok je za Alzheimerovu bolest potrebno 2.8 godine. U međuvremenu česte su pogrešne dijagnoze radi teškog dijagnosticiranja bolesti, a za to vrijeme se obitelj suočava s ponekad opasnim promjenama u ponašanju.

Liječenje frontotemporalne demencije

Nema lijeka koji može izliječiti frontotemporalnu demenciju, kao ni Alzheimerovu bolest. Liječenje je usmjereno na ublažavanje simptoma i pružanje podrške. Primjerice, ako osoba ima poteškoće s govorom i jezikom, može ići kod logopeda na terapiju. Ukoliko su se pojavili problemi s mišićima, može se ići na fizikalnu terapiju. Kao i kod ostalih demencija, ukoliko su u pitanju problemi u ponašanju poput agresije ili kompulzivnog ponašanja, mogu se koristiti lijekovi za smirenje. Naravno, preporuča se zdrava prehrana, vježbanje i ostale aktivnosti koje možete pročitati ovdje.

Skrb o osobi s frontotemporalnom demencijom

Kao i kod ostalih demencija, i ovdje je skrb jedan od jako zahtjevnih zadataka za obitelj, iako se simptomi dosta razlikuju od ostalih demencija. Nužne su mjere podrške i educiranje obitelji o samoj bolesti. Također, pošto se frontotemporalna demencija javlja kod mlađih osoba (45-60g.), potrebno je rješavati pitanja poput prekida zaposlenja, financijske punomoći, sigurnosne mjere u kući itd. Obitelj treba oformiti plan skrbi, odrediti ciljeve njege, isplanirati izvore podrške te se educirati i shvatiti da se moraju prilagoditi bolesti.

Pravovremeno planiranje i educiranje kako se najbolje nositi s izazovnim situacijama u demenciji, može uvelike pomoći i olakšati ovo teško putovanje. Za sve savjete, edukacije i suradnje možete se javiti na naš mail [email protected]

I za kraj uvijek ponavljamo, ako ste obitelj oboljelog ili se brinete o osobi s demencijom, ne zaboravite se pobrinuti i za sebe i svoje zdravlje. Ovdje provjerite jeste li pod stresom, i što možete učiniti za sebe te kome se možete obratiti. Jer ako se vi razbolite, nećete se ni moći brinuti o svojoj voljenoj osobi.

Ako već brinete o osobi s demencijom, preporučamo vam da se uključite u našu jedinu online grupu podrške koja postoji, a gdje članovi oboljelih svakodnevno razmjenjuju svoja iskustva i savjete.

Znamo koliko je ovo teška bolest za sve uključene, te se od srca nadamo da će se možda nešto i promijeniti javnim objavljivanjem dijagnoze ovog poznatog glumca. Zadatak medija je da što više govori o epidemiji demencije koja se događa i s kojom ćemo se jednog dana svi susresti, direktno ili indirektno.

Izvori:

1. https://mentalnozdravlje.zagreb.hr/poteskoce/frontotemporalna-demencija/
2. https://hemed.hr/Default.aspx?sid=16895