Danas se obilježava “Dan crvenih haljina”, dan kada nosimo crveno i podržavamo borbu protiv moždanog udara kod žena. Osnovni cilj ove javnozdravstvene i edukativne akcije “nosicrveno” je podizanje svijesti javnosti o posebnostima rizičnih čimbenika moždanog udara u žena, o pogubnim posljedicama zanemarivanja simptoma te potrebu promjena načina života i navika, kao i edukacija o simptomima i važnosti brze reakcije okoline. U skladu s tim, danas ćemo se detaljnije osvrnuti na moždani udar i pojavu kognitivnih oštećenja ili demencije nakon moždanog udara koji pogađaju oko jednu trećinu preživjelih!

Što je moždani udar?

Moždani udar je naglo nastalo neurološko oštećenje uzrokovano poremećajem cirkulacije u mozgu što dovodi do nedovoljne opskrbe određenih dijelova mozga kisikom i hranjivim tvarima. Zbog nedostatka kisika i hranjivih tvari dolazi do oštećenja i odumiranja živčanih stanica u pogođenim dijelovima mozga što se manifestira oštećenjem funkcija kojima ti dijelovi mozga upravljaju. Najčešći uzrok oštećenja krvnih žila u mozgu koja dovode do moždanog udara je ateroskleroza. Moždani udar povezan je s vrlo visokom stopom smrtnog ishoda, a u Hrvatskoj je drugi vodeći uzrok smrti. Kod dvijje trećine osoba koje su srećom preživjele moždani udar često se javlja različit stupanj neurološkog deficita, a trećina osoba postaje potpuno ovisna o tuđoj pomoći. Kognitivne posljedice moždanog udara često su zanemarene i ne radi se na rehabilitaciji, što bi trebalo biti nužno. Upravo će rano prepoznavanje i prevencija kognitivnih problema nakon moždanog udara, potencijalno spriječiti nastanak demencije.

Koji su simptomi moždanog udara?

Najčešći simptomi moždanog udara su:

• utrnulost, slabost ili oduzetost lica, ruke ili noge (obično zahvaćena jedna strana tijela, obješeno lice i sl.)

• problemi u govoru - otežano i nerazumljivo izgovaranje riječi, zbunjenost, nerazumijevanje govora druge osobe

• iznenadno zamagljenje ili gubitak vida osobito na jednom oku

• nagli napadi glavobolje bez poznatog uzroka, praćene povraćanjem

• gubitak ravnoteže, nesigurnost i zanošenje u hodu, iznenadni padovi, vrtoglavice

Specifični simptomi moždanog udara kod žena

Iako pogađa oba spola, žene su u većem riziku od moždanog udara, a često imaju i drugačije simptome. Ti simptomi mogu uključivati:

• mučnina ili povraćanje
• štucanje
• poteškoće s disanjem
• bol
• nesvjestica ili gubitak svijesti
• opća slabost

Povezanost moždanog udara i vaskularne demencije

Vaskularna demencija je nakon Alzheimerove bolesti drugi najčešći uzrok demencije kod starijih osoba. Vaskularna demencija može se razviti uslijed blokade arterija u mozgu nakon moždanog udara, no on neće uvijek uzrokovati ovo stanje, što ovisi o njegovoj težini i lokaciji.

Vaskularna demencija je uzrokovana oštećenjem mozga zbog oslabljenog protoka krvi, kisika i hranjivih tvari u mozak zbog kojeg nastaju problemi s rasuđivanjem, planiranjem, prosuđivanjem, pamćenjem i drugim misaonim procesima. Može nastati kao posljedica bolesti malih krvnih žila (lakunarna bolest) ili srednje velikih krvnih žila (multiinfarktna demencija).

Uobičajena stanja koja mogu dovesti do vaskularne demencije uključuju:

• Moždani udar – moždani udar koji blokira moždane arterije obično izaziva niz simptoma koji mogu uključivati vaskularnu demenciju. Nekad ne uzrokuje nikakve vidljive simptome. Rizik od demencije se povećava kad osoba doživi nekoliko manjih moždanih udara. Često se obitelji pitaju kako je moguće da se osobi promijenilo stanje nakon jedne noći ili odlaska u dućan - a moguće je da se radi upravo o tome da je doživjela moždani udar.
• Suženje ili kronično oštećenje krvnih žila – stanja koja uzrokuju sužavanje krvnih žila ili im dugoročno nanose štetu također mogu dovesti do vaskularne demencije. Ova stanja povezana su sa starenjem, visokim krvnim tlakom, dijabetesom i sl.

Rizični čimbenici za vaskularnu demenciju uključuju sljedeće:

• povišen krvni tlak
• šećernu bolest
• aterosklerozu
• povišene razine masnoća (lipida), uključujući kolesterol
• pušenje (trenutno ili u prošlosti)
• raniji moždani udar ili nekoliko njih

Ovdje pročitajte kako doći do ispravne dijagnoze i kojem se liječniku obratiti.

Napredovanje vaskularne demencije

Za razliku od Alzheimerove demencije, vaskularna demencija može napredovati postepeno. Simptomi se mogu naglo pogoršati, a zatim stagnirati ili se donekle smanjiti. Nakon toga mogu se pogoršati mjesecima ili godinama kasnije, kada dođe do novog moždanog udara. Svaku epizodu prati intelektualno propadanje, koje ponekad slijedi umjereni oporavak. Demencija koja proizlazi iz mnogih malih moždanih udara obično napreduje više postupno od one uzrokovane s nekoliko većih moždanih udara. U usporedbi s Alzheimerovom bolešću, vaskularna demencija ima tendenciju kasnije uzrokovati gubitak pamćenja i manje utjecati na rasuđivanje i osobnost, no puno ranije uzrokuje poteškoće u planiranju i izvršavanju/započinjanju aktivnosti. Mogu se pojaviti abnormalnosti hoda, slabost ekstremiteta, pseudobulbarna paraliza s patološkim smijanjem i plakanjem itd. Vrlo često su osobe s vaskularnom demencijom i depresivne, upravo radi toga jer su svjesniji svog propadanja.

Prosječno trajanje života kod vaskularne demencije je 5 godina nakon pojave simptoma, što je manje nego kod Alzheimerove bolesti. Kako vaskularna demencija ima puno istih rizičnih čimbenika kao srčane bolesti i moždani udar, osoba će vjerojatno od toga i preminuti.

Lijekovi

Nije sigurno jesu li lijekovi koji se koriste za poboljšanje kognicije (npr. memantin) u demenciji efikasni i u ovom slučaju, no kako puno osoba s vaskularnom demencijom ima i Alzheimerovu bolest (miješana demencija) takvi lijekovi mogu imati korist. Korisni su i dodatni lijekovi za depresiju, psihozu i poremećaje spavanja.

Fokus je na liječenju faktora koji povećavaju rizik od vaskularne demencije, a to su - šećerna bolesta, visoki krvni tlak i kolesterol. Liječenje tih stanja može pomoći spriječiti i usporiti napredovanje vaskularne demencije. Liječnici mogu propisati lijek koji smanjuje vjerojatnost stvaranja krvnih ugrušaka. Preporučuje se i prestanak pušenja.

Prevencija moždanog udara i vaskularne demencije

O zdravim navikama za poboljšanje pamćenja i prevenciju demenciju pisali smo ovdje. Treba znati i da kako bi se smanjio rizik nastanka moždanog udara potrebno je prekinuti s nezdravom prehranom (jako masna, slatka, zasoljena hrana), i treba prijeći na zdravu, poželjno mediteransku prehranu (maslinovo ulje, voće, biljna vlakna, riba). U cilju prevencije moždanog udara treba svakako prestati pušiti jer pušenje može i do šest puta povisiti rizik nastanka moždanog udara, a rizik raste s brojem popušenih cigareta. Srećom, već 5 godina nakon prestanka pušenja rizik se izjednačava s rizikom nepušača. Alkoholna pića treba konzumirati umjereno, preporučljivo je popiti čašu crnog vina dnevno. Prekomjerna tjelesna težina i tjelesna neaktivnost su dokazani čimbenici rizika za nastanak moždanog udara.

Naravno da ne postoji sigurnost da se neka bolest može spriječiti, ali uz gore navedene načine sigurno možete smanjiti rizik za razvoj vaskularne demencije, a njenu progresiju usporiti kontrolom krvnoga tlaka, snižavanjem povišenih vrijednosti kolesterola, regulacijom glikemije i prestankom pušenja.

Ako vam je potrebna podrška, razgovor i savjet, možete se priključiti u našu online grupu podrške za oboljele od demencije i onih koji skrbe o oboljelima. Ako vam treba specifičan savjet ili edukacija, javite se na [email protected].

Izvori:

​​1. http://www.msd-prirucnici.placebo.hr/msd-prirucnik/neurologija/delirij-i-demencija/vaskularna-demencija

2. https://www.hemed.hr/Default.aspx?sid=16899

3. https://www.plivazdravlje.hr/bolest-clanak/bolest/125/Mozdani-udar.html

4. https://www.zzjzdnz.hr/zdravlje/kardiovaskularno-zdravlje/340

5. https://krenizdravo.dnevnik.hr/zdravlje/simptomi/simptomi-mozdanog-udara-kod-zena-jedna-od-pet-zena-dozivjet-ce-mozdani-udar-tijekom-zivota-evo-sto-povecava-rizik-i-kako-ga-prepoznati