Što je zapravo demencija?

Senilnost, demencija, Alzheimer... što je što? Demencija je sindrom, odnosno skup simptoma, koji uključuje postupno ili naglo propadanje sposobnosti pamćenja, učenja i rasuđivanja te promjene u ponašanju zbog kojih osoba sve teže samostalno obavlja svakodnevne aktivnosti i postaje ovisna o tuđoj pomoći.

Najveći broj ljudi demenciju i dalje povezuje samo sa zaboravljanjem. No zaboravnost je tek jedan dio slike. Demencija mijenja način na koji osoba razmišlja, govori, snalazi se u prostoru i vremenu, doživljava svijet i odnosi se prema drugima.

Demencija nije…

• normalan dio starenja. S godinama svi ponekad zaboravimo ime ili gdje smo ostavili ključeve, ali demencija je bolest, a ne posljedica starosti.
• jedna bolest. Demencija je zajednički naziv za skupinu simptoma koje uzrokuju različite bolesti mozga.
• ista za svakoga. Iskustvo demencije razlikuje se od osobe do osobe, ovisno o uzroku, fazi bolesti, osobnosti i okolini.
• razlog da osobu nazivamo „dementnom“. To je pogrdan izraz. Ispravno je reći „osoba s demencijom“. Više u članku Važnost jezika.

Koji su simptomi demencije?

Ključno obilježje demencije je oštećenje pamćenja, uz barem još jednu od ovih teškoća:

• afazija – teškoće s govorom: osoba se ne može sjetiti riječi ili imena, govor postaje nejasan ili isprazan, a nepoznate riječi zamjenjuje općenitim izrazima („ona stvar“)
• apraksija – osoba ne može izvesti poznatu radnju, npr. obući se ili skuhati kavu, iako razumije što treba napraviti i fizički je sposobna
• agnozija – osoba ne prepoznaje predmete ili lica, iako ih vidi
• oštećenje izvršnih funkcija – teškoće s planiranjem, organiziranjem, rasuđivanjem i donošenjem odluka

Često se javljaju i promjene raspoloženja i ponašanja: zbunjenost, tjeskoba, depresija, razdražljivost ili povlačenje u sebe. Više u člancima 10 najranijih znakova demencije i Kako prepoznati demenciju?

Vrste demencije

• Alzheimerova bolest – najčešći uzrok, 60 do 70 % svih demencija. Obično počinje postupno, gubitkom kratkoročnog pamćenja.
• Vaskularna demencija – posljedica oštećenja krvnih žila mozga, npr. nakon moždanog udara. Više u članku Povezanost moždanog udara i vaskularne demencije.
• Demencija s Lewyjevim tjelešcima – česte su vidne halucinacije, oscilacije pažnje i teškoće s kretanjem. Više u članku Što je Lewy body demencija?
• Frontotemporalna demencija – češće počinje ranije, promjenama osobnosti, ponašanja ili govora. Više u članku Frontotemporalna demencija.
• Mješovita demencija – kombinacija više uzroka, najčešće Alzheimerove bolesti i vaskularne demencije.

Demencija nije samo bolest starijih. Može se pojaviti i prije 65. godine, o čemu pišemo u članku Demencije s početkom u mlađoj životnoj dobi. Razliku između pojmova objašnjavamo i u članku Naučite razliku između demencije i Alzheimerove bolesti.

Kako demencija napreduje?

Većina demencija napreduje postupno, a napredovanje se obično opisuje u tri faze:

1. Rana faza – osoba zaboravlja nedavne događaje, ponavlja pitanja, teže se snalazi s novcem ili na novim mjestima, ali je još uglavnom samostalna.
2. Srednja faza – teškoće postaju očite, osoba treba pomoć u svakodnevnim aktivnostima, može se izgubiti, ne prepoznati poznate ljude ili postati uznemirena.
3. Kasna faza – osoba ovisi o tuđoj pomoći u gotovo svemu, slabije govori i kreće se.

Brzina napredovanja razlikuje se od osobe do osobe i može trajati mnogo godina.

Koji je cilj liječenja?

U Hrvatskoj živi od 80.000 do 100.000 osoba s demencijom. Većina demencija zasad se ne može izliječiti, ali lijekovi i pravilan pristup mogu ublažiti simptome i usporiti njihov razvoj. Cilj je osobna udobnost oboljele osobe i što dulje očuvanje sposobnosti koje još ima, kako bi što dulje živjela kvalitetno.

Osobe s demencijom dugo zadržavaju svijest o sebi i sposobnost emotivnog reagiranja. Osjećaj nemoći zbog gubitka pamćenja, uobičajenih vještina i orijentacije zaista je zastrašujući. Zato je važno da osoba ostane uključena u obitelj i društvo i da što dulje koristi sposobnosti koje ima. Najgore što joj možemo učiniti jest izolacija. Više o mogućnostima liječenja pročitajte u članku Liječenje demencije – koji tretmani i lijekovi postoje?

Primjećujete simptome? Što učiniti

• Zapišite što ste primijetili i od kada: koje situacije, koliko često, što se promijenilo.
• Dogovorite pregled kod obiteljskog liječnika, koji će uputiti dalje neurologu ili psihijatru. Više u članku Dijagnoza demencije – kojem liječniku se trebam obratiti?
• Ne čekajte da „prođe samo od sebe“. Neki uzroci sličnih simptoma, poput manjka vitamina B12 ili problema sa štitnjačom, mogu se liječiti.
• Potražite podršku i za sebe, npr. u našoj online grupi podrške.

Izvori

1. Zbornik sažetaka EDUKAL 2017
2. MSD priručnik – Delirij i demencija
3. Letak aCROsSLO
4. Rusac, S. (2016). Alzheimerova bolest: Izazovi socijalnog rada. Ljetopis socijalnog rada 23(3), 439–461.
5. Puljak, A., Perko, G., Mihok, D., Radašević, H., Tomek-Roksandić, S. (2005). Alzheimerova bolest kao gerontološki javnozdravstveni problem. Medicus 14(2), 229–235.