Što je zapravo demencija?

Što je zapravo demencija?

Senilnost, demencija, Alzheimer... što je što? Demencija je sindrom, odnosno skup simptoma, koji uključuje postupno ili naglo propadanje sposobnosti pamćenja, učenja i rasuđivanja te promjene u ponašanju zbog kojih osoba sve teže samostalno obavlja svakodnevne aktivnosti te postaje ovisna o tuđoj pomoći.

Najčešći simptomi su gubitak pamćenja i orijentacije, promjene raspoloženja i ponašanja, poteškoće u zaključivanju, pisanju i govoru te zbunjenost i depresija. Zato je pogrešno i pogrdno nazivati osobe s demencijom – dementnima, a najgore što im možemo učiniti jest izolacija. Jer, ako se uzrok demencije ustanovi na vrijeme i ako razumijemo što zaista jest demencija, oboljelima možemo usporiti razvoj simptoma, a pravilnim pristupom osigurati kvalitetan život.

Trebamo znati da demencija nije:

  • normalan dio starenja 
  • samostalna bolest (demencija je zajednički naziv za grupu simptoma uzrokovanih poremećajem rada mozga. Ne radi se o jednoj, specifičnoj bolesti.) 
  • iskustvo demencije nije isto za svaku osobu 

Kod demencije dolazi do općeg progresivnog propadanja intelektualnih funkcija, često kao posljedica pojedinih kroničnih bolesti mozga, a njeno bitno obilježje je:

  • oštećenje pamćenja (što je ključan kriterij za postavljanje dijagnoze demencije) uz najmanje još jedan od sljedećih poremećaja: 
  • afazija (oštećenje govornih funkcija – govor je kod oboljelih nejasan, isprazan, imaju problema pri prisjećanju imena osoba ili stvari; često koristeći neodređene termine kao zamjenu za riječ koju ne mogu izgovoriti);  
  • apraksija (oštećena sposobnost izvršavanja motoričkih radnji unatoč razumijevanju zadatka i funkcionalnoj sposobnosti);  
  • agnozija (nemogućnost prepoznavanja objekata – može biti taktilna i/ili vidna); oštećenje izvršnih funkcija, tj. sposobnosti apstraktnog mišljenja i planiranja, iniciranja, promatranja i zaustavljanja kompleksnog ponašanja. 

Više o svim simptomima demencije i simptomima u različitim fazama bolesti možete saznati ovdje.

Koji je cilj liječenja demencije?

U Hrvatskoj živi od 80 do 100 000 osoba koje boluju od demencije. Cilj u liječenju treba biti osobna udobnost oboljelog i maksimiziranje preostalih sposobnosti. Sve intervencije trebale bi biti usredotočene na poboljšanje kvalitete života. Oboljele osobe dugo zadržavaju svijest o sebi i o bolesti, kao i sposobnost emotivnog reagiranja. Nemoć koju osjećaju ne samo zbog gubitka pamćenja, nego i gubitka sposobnosti obavljanja nekih uobičajenih radnji, gubitka saznanja o sebi, svojim najbližima te gubitka orijentacije u vremenu i prostoru, zaista su zastrašujući. Kako bi se usporilo napredovanje bolesti, oboljeli mora biti integriran u društvo te raditi na održavanju preostalih sposobnosti koje ima. Na ovaj način bolesniku se poboljšava kvaliteta života, osjećaj smisla i mogućnost funkcioniranja u svakodnevnome životu.  

Izvori:

  • https://edukal.alzheimer.hr/zbornici/zbornik-sazetaka-edukal-2017 
  • http://www.msd-prirucnici.placebo.hr/msd-prirucnik/neurologija/delirij-i-demencija/demencija 
  • http://demenca.eu/wp-content/uploads/2017/08/Letak-aCROsSLO-HR-Final-v3.2-prepress.pdf 
  • Rusac, S. (2016). Alzheimerova bolest: Izazovi socijalnog rada. Ljetopis socijalnog rada 23(3), 439-461. 
  • Puljak, A., Perko, G., Mihok, D., Radašević, H., Tomek-Roksandić, S. (2005): Alzheimerova bolest kao gerontološki javnozdravstveni problem. Medicus, 14, 2, 229-235. 

Povezani članci
Frontotemporalna demencija - uzroci, simptomi i liječenje Frontotemporalna demencija - uzroci, simptomi i liječenje
Danas smo svi čuli vijest da je poznatom glumcu Bruceu Willisu dijagnosticirana frontotemporalna demencija. Njegova obitelj podijelila je ovu dijag...
Povezanost moždanog udara i vaskularne demencije Povezanost moždanog udara i vaskularne demencije
Danas se obilježava “Dan crvenih haljina”, dan kada nosimo crveno i podržavamo borbu protiv moždanog udara kod žena. Osnovni cilj ove javnozdravstv...
Zadnja faza demencije - koji su simptomi i kako se možete pripremiti? Zadnja faza demencije - koji su simptomi i kako se možete pripremiti?
Danas razgovaramo o onome što obitelji često izbjegavaju, a to je zadnji stadij demencije. Obitelji i njegovatelji se često odbijaju suočiti s činj...
Liječenje demencije - koji tretmani i lijekovi postoje? Liječenje demencije - koji tretmani i lijekovi postoje?
Kroz digitalne medije, a posebice u komentarima članaka popularnih portala, često vidimo neznanje i neinformiranost naših građana kada se radi o de...
Digitalna demencija - kako mi i naša djeca silazimo s uma Digitalna demencija - kako mi i naša djeca silazimo s uma
Jeste li se ikad zapitali što nama i našoj djeci čine digitalni mediji kojima smo danas preplavljeni? Jeste li znali da usporavaju razvoj mozga naš...
Što je Lewy body demencija ili demencija Lewyevih tjelešaca? Što je Lewy body demencija ili demencija Lewyevih tjelešaca?
Već znamo da nije svaka demencija ista i da postoji više vrsta demencija. Demencija je krovni pojam, u koji spadaju Alzheimerova bolest, vaskularna...
7 stvari koje mogu naglo pogoršati simptome demencije 7 stvari koje mogu naglo pogoršati simptome demencije
Osim prirodnog napredovanja tijeka demencije, postoji niz čimbenika koji mogu uzrokovati da se određeni simptomi demencije vrlo brzo pogoršaju. Vaš...
Dijagnoza demencije - kojem liječniku se trebam obratiti? Dijagnoza demencije - kojem liječniku se trebam obratiti?
Najčešće pitanje koje nam postavljate je kako izgleda proces dijagnoze demencije odnosno kako da saznate da li osoba ima demenciju, trebate li se o...
O čemu se tu radi - senilna demencija, demencija ili Alzheimerova bolest? O čemu se tu radi - senilna demencija, demencija ili Alzheimerova bolest?
Zbog mnogo vaših pitanja o tome po čemu se razlikuju dijagnoze staračke ili senilne demencije i Alzheimerove bolesti, pokušat ćemo vam detaljnije p...
Demencije s početkom u mlađoj životnoj dobi - i vi možete biti žrtva demencije! Demencije s početkom u mlađoj životnoj dobi - i vi možete biti žrtva demencije!
Od Alzheimerove bolesti i srodnih demencija danas u svijetu boluje 50 milijuna ljudi. Očekuje se da će taj broj i dalje rasti te nam predstoji epid...