10 savjeta uz koje posjećivanje osobe s demencijom više neće biti strašno!

Mnogi ljudi kažu kako im je teško posjećivati bliske osobe ili prijatelje kojima je dijagnosticirana Alzheimerova bolest. Osobe ne znaju što reći, o čemu razgovarati, kako se ponašati i kako se postaviti. 

Tužno je. Ona je sad sve ono što nije htjela biti.

Iz tih razloga, posjećivanje u vama budi tugu ili osjećaj neugode, te jednostavno sve rijeđe posjećujete osobu ili ne dolazite uopće. Zbog toga se osjećate krivim i samo dalje odgađate odlazak. Sebi to opravdavate kao da osoba to ionako neće znati jer se ne sjeća. 

Kada napokon odete u posjet oboljeloj osobi, osjećate se kao stranac i taj posjet se sve više čini kao obaveza, nešto što morate napraviti, a ne nešto što želite napraviti. 

Istraživanja pokazuju da iako vam se čini da vas osoba s demencijom ne prepoznaje te zato ne vidite svrhu u posjećivanju, vaše vrijeme koje provodite zajedno ima jako velik i pozitivan utjecaj na njih. Socijalizacija, kontakt te dijeljenje uspomena i osjećaja će opustiti vašu voljenu osobu s demencijom i uvelike im popraviti raspoloženje. Iako se možda neće sjećati nekih elemenata vašeg posjeta, njihovo emocionalno sjećanje na posjet će još dugo trajati te može pomoći u smanjenju depresije, ovisnosti o lijekovima i općenito poboljšati njihovu kvalitetu života. 

Što učiniti da vam posjeti ne budu teški?

Potrebna je prilagodba. Ne smijete reflektirati svoje strahove na oboljelu osobu. Prestanite razmišljati kako bi se vi osjećali da imate demenciju, kako bi vama bilo u njenim/njegovim cipelama i kako bi bili nesretni. Vi niste na njihovom mjestu i ovdje se ne radi o vama. 

Počnite zaista slušati i pustite oboljelu osobu da vodi razgovor svojim tokom. Naučite cijeniti trenutke kad ćete ih vidjeti zaista onakvima kakvi jesu, a ne onakvima kakvi bi vi željeli da budu. Tek tada će nestati tuga i doći će zahvalnost jer ste mogli podijeliti s oboljelom osobom ovaj dio njihovih života. 

Demencija ne znači da je život uništen. Oboljele osobe imaju svoje osobne trenutke sreće i stvari koje ih sada čine sretnim. To može biti njihova soba, fotografije obitelji i života, mali trenuci koji su za njih veliki jer su na neki način poput male djece. Oni su vaš blagoslov. Možda vam se ne sjećaju imena i stalno ponavljaju stvari, ali zajedno možete uživati dan po dan. 

Korisni savjeti i smjernice kako se pripremiti za posjetu voljene osobe

1. Odredite prigodno vrijeme u kojem ćete posjećivati osobu i razmislite koliko dugo bi trebali ostati

Sjetite se koliko je rutina bitna za osobe s demencijom te pokušajte dolaziti u otprilike isto vrijeme. Pronađite najbolji dio dana za posjećivanje. Možda oko ručka kad osoba nije preumorna. Provjerite sa zdravstvenim osobljem što bi bilo najbolje.

2. Saznajte smijete li povesti kućnog ljubimca

Terapija životinjama vrlo je popularna kod osoba s demencijom jer im pruža utjhu i veselje. Ako znate da je osoba zaista tokom života voljela životinje ili je imala psa, povedite ga sa sobom. U domovima za stare vjerojatno ne smijete uvesti psa, ali možda možete s osobom prošetati u parku doma i upoznati je s kućnim ljubimce. Svakako prije provjerite s osobljem.

3. Pripremite ono što želite ponijeti

Fotografije, video isječci ili pisma su korisni načini povezivanja s osobom koju posjećujete. Ako postoji neka određena slastica, hrana ili stvar u kojoj uživaju, ponesite to sa sobom.

4. Pripazite na komunikaciju

Sjetite se naših savjeta i smjernica kako je potrebno komunicirati s osobom koja ima demenciju kako bi izvukli najbolje iz vašeg posjeta. Svakako se na početku predstavite i recite zašto ste tamo. npr. “Dobar dan, ja sam Lucija, vaša unuka. Došla sam vas posjetiti. “

Aktivno slušajte osobu. Sigurno ćete se suočiti s nekim teškim pitanjima. Bitno je da validirate njihove osjećaje i uvjerite ih da su na sigurnom mjestu i da su voljeni. ukoliko osoba kaže nešto što se vama čini kao besmislica primjerice “netko mi ulazi u sobu i uzima stvari”, nemojte to ignorirati. Njima je to u tom trenutku najvažnija stvar na svijetu i stvarno misle da je to istina. Zato ih smirite i odgovorite kako ćete saznati što se događa i poslije ćete to riješiti, a prvo ćete gledati stare obiteljske fotografije. Umirite osobu i skrenite joj pažnju na nešto drugo. Pitanja s kojima se možete susresti su i “Kada mogu ići doma? Kad će me posjetiti davno pokojni muž i slično.”

5. Pobrinite se da okruženje bude ugodno

Utišajte televiziju, zatvorite vrata ili prozor kako bi smanjili buku te kako bi posjet bi što ugodniji i manje zbunjujuć za osobu. 

6. Pitajte osobu što želi raditi

Uzimajući u obzir želje osobe s demencijom, ohrabrujete ih da sami donose odluke kako žele provesti vrijeme i time povećavate njihovu samostalnost i samopouzdanje. Naravno, bilo bi dobro da ograničite njihove izbore. Pitajte ih žele li ići u šetnju ili piti kavu? Ako su im i ta pitanje preteška postavite im da/ne zatvorena pitanja - “Hoćemo li ići u šetnju? “

7. Usmjerite se na sposobnosti koje osoba i dalje ima, a ne na one koje je izgubila zbog bolesti

Možda se osoba ne sjeća što ste pričali prije 5 minuta ( i nikako ju ne smijete stalno podsjećati na to i pitati ju da li se sjeća), ali vjerojatno se sjeća nečeg što se dogodilo prije 30 godina. Ili stare pjesme iz njene/njegove mladosti. Glazba naglašava postojeće snage i osobnost pojedinca što vašem voljenom može pomoći da se opet osjeća kao osoba koja je bio prije bolesti. Koristite i stare narodne izreke koje bi im mogle biti jako duhovite. 

8. Usmjerite se na male, specifične, konkretne stvari

Ukoliko je u vašem životu osoba s demencijom, morate živjeti u tom trenutku, sadašnjem trenutku. Umjesto da ih stalno zapitkujete što su danas radili, upitajte ih za određene predmete u sobi. Npr. “Kako su lijepe ove zavjese u sobi, baš su lijepih boja jel tako? “

Dobra ideja je ponijeti sa sobom neke predmete i na taj način započeti razgovor primjerice fotografije, igračke i slično.

9. Povežite se kroz kontakt očima i dodir

U svojoj praksi naučila sam koliko je velika moć dodira. Možda vam se na prvu čini glupo, ali starije osobe i osobe s demencijom žude za toplinom i dodirom. Kako je većina komunikacije s takvim osobama nažalost neverbalna, ne zaboravite na vaše neverbalne geste. Kad uđete u sobu, nasmijte se i budite veseli. Lagano potapšajte osobu po ramenu ili ruci prije nego što započnete razgovor. Tako ćete dobiti njihovu pažnju i spriječiti njihovu uznemirenost od nepoznatog.

10. Ako odjednom postanu ljutiti...

Nešto ih je iziritiralo i postali su ljuti. Možda vas je strah takvih situacija, ali nemojte se zbog straha zatvoriti i propustiti priliku da se povežete s osobama koje imaju demenciju i uljepšate im dan. Ukoliko dođe do toga da postanu ljutiti, pokušajte promijeniti temu ili čak fizički položaj. Npr. ustanite se i protegnite noge, recite da imate grč. Promjena scene u sobi ili davanje osobi par sekundi vremena da se smiri, može im promijeniti raspoloženje na bolje. Također, ovdje možete pročitati naše savjete što učiniti i kako se ponašati kad osobe s demencijom postanu agresivne.

Za kraj, kad god pomislite koliko je vama teška ova situacija, zapitajte se kako je osobama s demencijom. Oni i dalje žele prijateljstvo, ljubav i društvo. Zato je potrebno da kao i do sada nastavite biti s njima u sadašnjem trenutku i u njihovoj stvarnosti, razgovarate, čitate i slušate glazbu zajedno. Možda se neće sjećati vašeg posjeta trenutak kasnije, ali biti će toliko sretni u tom trenutku dok ste s njima, a to je jedino što je važno.


Izvori:

  1. https://www.alzheimersreadingroom.com/2014/01/visiting-person-living-with-alzheimers.html
  2. https://alzheimer.ca/en/Home/Living-with-dementia/Staying-connected/Visiting-someone-with-dementia
  3. https://www.nextavenue.org/visiting-someone-dementia/