Agresivno ponašanje u demenciji - koji su uzroci i kako trebate reagirati?

Osobe s demencijom ponekad se mogu ponašati na fizički ili verbalno agresivan način. Bitno je znati zašto se to događa i kako reagirati u takvoj situaciji. Neke osobe s Alzheimerovom bolešću ili demencijom mogu ući u izazovnu fazu demencije gdje pokazuju znakove agresije. To je normalan dio bolesti i može se dogoditi čak i ako je osoba u svom životu bila ljubazna i nenasilne prirode. Budući da nisu u stanju jasno objasniti svoje potrebe, osobe s demencijom mogu imati ispade agresije u trenutku kada su preplašeni, frustrirani, ljutiti, nešto ih boli ili pak osjećaju neugodu.  

Ovi agresivni ispadi mogu biti zastrašujući za skrbnike koji više ne znaju kako se njima nositi. Starije osobe mogu vrištati, psovati, gristi, hvatati, udarati, gurati ili bacati stvari. Budući da se kao skrbnik osjećate napadnuto, vaši instinkti mogu vas potaknuti da započnete svađu - ali to samo pogoršava situaciju. Agresivnost je vrlo često jako teška za skrbnike i obitelj osobe, a može biti i čimbenik u odluci da se osoba s demencijom premjesti u dom za starije i nemoćne.

Za vas smo izdvojili neke savjete i strategije za rješavanje agresivnog ponašanja u demenciji. Također objašnjavamo načine kako učiti iz takve situacije i kako pronaći načine za sprječavanje ili prorjeđivanje takvog ponašanja u budućnosti. 

Zašto dolazi do promijenjenog ponašanja? 

Svi imamo iste osnovne potrebe - mješavinu fizičkih, psiholoških i društvenih čimbenika. Osobe s demencijom mogu biti manje sposobne prepoznati svoje potrebe, te ne znaju kako ih zadovoljiti ili objasniti drugima. Promjene u njihovom ponašanju mogu biti uzrokovane zbog:

U nastavku objašnjavamo neke potrebe koje mogu utjecati na agresivno ponašanje osoba s demencijom, kako bi znali odakle izvire takvo ponašanje i što mu je uzrok:

Osoba može biti u bolovima ili nelagodi - može biti konstipirana ili žedna, trpjeti bol zbog infekcije poput infekcije mokraćnog sustava ili predugog sjedenja u istom položaju. Previše lijekova i nuspojave lijekova mogu dovesti do toga da osoba postane pospana i zbunjena. To može otežati osobi da zadovolji svoje potrebe ili da ih priopći drugima koji će to riješiti.

Bitno je i okruženje osobe koje možda nije podržavajuće. Primjerice, u prostoriji može biti prevruće ili prebučno, ili pak nema dovoljno aktivnosti koje bi osoba mogla raditi.

Osoba može biti frustrirana svojom situacijom i ne može učiniti ono što je nekad mogla. Također može biti frustrirana ako drugi ljudi pretpostavljaju da ona nešto ne može učiniti sama te zatim donose odluke bez da upitaju osobu s demencijom. Osoba može biti depresivna ili imati drugih problema s mentalnim zdravljem. Mogu se osjećati ugroženi zbog okruženja koje se ne čini ispravnim ili poznatim. Možda misle da su na pogrešnom mjestu. Njihov osjećaj za stvarnost može se razlikovati od onih oko njih. Na primjer, mogu vjerovati da moraju ići na posao iako više ne rade. Osoba možda ne razumije namjere onih koji se brinu za njih. Na primjer, skrbnika mogu smatrati prijetnjom ili invazijom na njihov osobni prostor.

Osoba se može osjećati usamljeno ili izolirano. Možda neće provoditi mnogo vremena s drugima ili se možda neće osjećati uključenom. Osobama s demencijom često je dosadno i nemaju puno toga što može poticati njih ili njihova čula (vid, sluh, dodir, miris i okus). Ako osoba ima različite ljude koji dolaze u njihov dom, kao što su skrbnici ili susjedi, svi oni mogu imati svoje pristupe i rutinu. To može biti zbunjujuće. Osoba možda pokušava "sakriti" svoje stanje od drugih ili možda nije svjesna poteškoća koje ima. Osobe s demencijom ponekad se bore da shvate što se događa oko njih. Zato je vrlo bitno da se stavite u njihove cipele i pokušate promotriti kako to izgleda iz njihovog kuta viđenja. 

Što učiniti kada dođe do agresivnog ponašanja?

1. Pokušajte shvatiti koji je okidač promijenjenog ponašanja.

Da li je osoba gladna, da li joj je hladno? Možda ste prišli osobi s leđa te ih tako preplašili? U tom trenutku osjećaju se napadnuto te reagiraju u samoobrani. Zapamtite, uvijek im prilazite sprijeda i govorite smirujućim, glasnim tonom i jednostavnim riječima. Za svaki slučaj se i predstavite, u slučaju da su zaboravili tko ste. 

Ako osoba počne vikati na prazne dijelove sobe i govoriti ljudima da izađu, moguće je da se sve više mrači i da dolazi večer. Prigušeno svijetlo može uzrokovati sjene u kutovima sobe za koje osoba s demencijom misli da su ljudi. Ukoliko je to slučaj u vašoj situaciji, upalite svijetla kako bi nestale sjene i kako bi se osoba smirila. I u budućnosti upalite svijetla prije nego što soba postane mračna.

2. Provjerite da li postoji nešto iritirajuće u okolini.

U nekim slučajevima, nevidljiva fizička nelagoda može biti uzrok problema, ali kod drugih to može biti očitije iritantno djelovanje u okolini, poput prevelike buke ili većeg broja ljudi u sobi. Pokušajte ukloniti takve čimbenike.

3. Stvorite rutinu.

Osobama s demencijom najbitnija je rutina jer čim nešto nije kao inače oni se izgube i postaju uznemireni. Postojanje dosljedne rutine može ukloniti dio neizvjesnosti u životu voljene osobe. Kroz život računamo na naše navike, čine nas sigurnima. Što manje kontrole imate nad svakodnevnim životom, to je važnija dosljednost. Imajte isto vrijeme za obroke, zakazivanje posjeta liječniku, uzimanje lijekova itd. Kako uspostaviti rutinu i zašto je ona bitna u životu osobe s demencijom pročitajte ovdje

4. Dajte im prostora

Prisjetite se da kad ulazite u nečiji osobni prostor i oni ne razumiju zašto to radite, možete očekivati otpor i ljutnju. Ako pomažete osobi oprati zube i ona se u procesu naljuti, prvo provjerite možete li ju ostaviti samu u prostoriji i izađite vani na 10 minuta. Odvojite minutu za pregrupiranje i udahnite prije nego što se vratite u prostoriju. Nakon toga opet pokušajte isti zadatak koji ste započeli, i vrlo vjerojatno će rezultat biti uspješan. 

5. Pokušajte preusmjeravanje (koristite distrakcije).

Ako roditelja ili stariju voljenu osobu možete usmjeriti na nešto osim na ono što ih uznemiruje, možda ćete ih moći preusmjeriti iz negativnih emocija koje su osjećali. Zamolite ih za pomoć u nekom drugom zadatku, kao što je stavljanje rublja na sušilo ili ponudite zajedničku šetnju. Čak i ako se radi samo o dvorištu, promjena krajolika može napraviti razliku u ponašanju.  Ponekad, glazba može biti savršen primjer distrakcije i skretanja pažnje. Pokušajte pustiti najdražu pjesmu vaše voljene osobe s demencijom i malo zapjevajte prije nego što osobu počnete oblačiti ili obavljati neku drugu njegu.  Ovdje možete naći popis nekih ideja i stimulirajućih aktivnosti koje možete pokušati predložiti oboljeloj osobi, od vrlo jednostavnih do težih, ovisno o stadiju demencije.

6. Postavite si sljedeća pitanja kako bi shvatili koji je uzrok agresivnog ponašanja:

Da li se neka ponašanja događaju u određeno doba dana?  Smatra li osoba s demencijom da je njen dom prebučan ili prenapučen? Da li se promjene događaju u trenutku kad je osoba upitana da uradi nešto što možda ne želi?

7. Ne svađajte se. 

Možda želite dokazati da ste u pravu i da znate što je ispravno, ali prepiranje s nekim tko ima demenciju skoro nikad nije učinkovito. Štoviše, vjerojatno ćete ih učiniti još više ljutima.

8. Priđite im sami, nikako s više osoba.

Ukoliko je osoba u domu za starije i počne se agresivno ponašati, nikako nemojte prilaziti u “čoporu” i pokušavati ju smiriti. Ugleda li osoba više osoba kako joj prilaze, može se osjećati napadnuto i anksiozno te to može izazvati još veću agresiju.

9. Uvjerite se da uzrok ponašanja nije fizička bol. 

Da li ste sigurni da ih nešto ne boli? Kako ne mogu iskomunicirati što ih boli, osobe s demencijom naglo promijene ponašanje. Provjerite da li trebaju uzeti lijek za već postojeću bolest primjerice artritis, ili im je možda neudobna sjedalica ili pak moraju na toalet. Preporučujemo da upitate svog liječnika može li izbaciti ili izliječiti neki od sljedećih mogućih uzroka takvog ponašanja: nekontrolirana bol, neliječena depresija, infekcija urinarnog trakta, nuspojave lijekova. 

10. Validirajte njihove osjećaje.

Ukoliko ne vidite uzrok promijenjenom ponašanju osobe s demencijom, to je zato što možda imaju snažne negativne osjećaje poput frustracije, tuge ili usamljenosti i ne znaju kako ih izraziti. Pokušajte saznati koji su to osjećaji te govoriti smirenim i nježnim glasom, utješite ih dodirom po ramenom te ih uvjerite da je u redu što se tako osjećaju i da ste vi tu da im pomognete. Dakle, zaista ih poslušajte i uvažite njihove osjećaje. 

11. Tjelovježba.

Uključite tjelovježbu u dnevnu rutinu osobe. Bitno je da osobe sudjeluju, da se trude i žive život najviše što mogu. Osobe s demencijom također negdje trebaju potrošiti svoju energiju i dobiti dovoljno sunčevog svjetla u danu. I sami znate, da je dnevna svjetlost vrlo bitna i za vaše raspoloženje. U našem članku saznajte kako i zašto tjelesna aktivnost pomaže ljudima s demencijom.

12. Ne znaju koliko dugo vas nije bilo.

Ukoliko ste otišli na samo 20 minuta do trgovine i ostavili voljenu osobu s demencijom samu u kući, nakon što se vratite možete očekivati promijenjeno ponašanje. Naime, osobe s demencijom kompletno gube pojam o vremenu. Oni ne znaju da vas nije bilo samo par minuta. Ne znaju koliko dugo ste bili odsutni, te se vjerojatno osjećaju napušteno. 

Nakon agresivnog ponašanja…

Naučite nešto iz situacije koju ste upravo doživjeli. Nakon što ste se smirili, učinite korak natrag kako bi vidjeli što iz toga možete naučiti. Što ste napravili krivo, a što ste napravili da je djelovalo na osobu s demencijom? Koje riječi ste koristili i uspjele su smiriti osobu? Iskoristite ono što je uspjelo u sljedećoj takvoj situaciji. Ukoliko niste uspjeli smiriti osobu, vidite što bi mogli učiniti drugačije.

Također zapamtite da ste u jako teškoj situaciji i puno toga proživljavate što ostali ne mogu shvatiti. Zato je bitno da pronađete podršku. Vrlo je važno za vaše zdravlje da razgovarate s ljudima koji vas razumiju i koji vam mogu pomoći u ovim teškim situacijama gdje se borite sa svojim osjećajima. Podijelite svoja iskustva s psihoterapeutom, grupom podrške skrbnicima osoba oboljelih od demencije (ukoliko postoji u vašem gradu), udrugom za Alzheimerovu bolest ili se javite nama kako bi vas pokušali savjetovati najbolje što znamo.

Na koje druge načine se Vi nosite s agresijom i demencijom? Želimo čuti vaše priče i savjete.


Izvori:  

  1. http://www.neurodegenerationresearch.eu/2018/01/differences-in-aggression-among-people-with-dementia/
  2. https://www.alzheimersreadingroom.com/2016/06/alzheimer-dementia-care-7-ways-to-cope-with-dementia-patients.html
  3. https://dailycaring.com/14-ways-of-dealing-with-aggressive-behavior-in-dementia/
  4. https://www.verywellhealth.com/anger-and-aggression-in-dementia-4134488