Alzheimerova bolest: mitovi i stvarnost

Mitova, zabluda i predrasuda o Alzheimerovoj bolesti ima mnogo - kakva je to zapravo bolest, tko može oboljeti te može li se umrijeti. Ovi mitovi stoje na putu razumijevanju bolesti, a time je i teže pomoći oboljelima. Kako je ova opasna i neizlječiva bolest sve više rasprostranjena u svijetu i Hrvatskoj, važno je razlikovati mitove od istine te sukladno tome prilagoditi ponašanje i postupanje prema oboljelima kao i njihovim obiteljima. Riješimo li se predrasuda i naučimo više o samoj bolesti, napravili smo veliki korak prema podizanju svijesti javnosti i pravilnom postupanju s oboljelima kao i što ranijoj dijagnozi.

Mit 1: Alzheimerova bolest i demencija su ista stvar

Stvarnost: Demencija nije specifična bolest već ju opisuje niz simptoma koji utječu na pamćenje, mišljenje i funkcionalne sposobnosti, koji su dovoljno teški da ometaju svakodnevno funkcioniranje. Demencija je karakterizirana oštećenim intelektualnim funkcioniranjem poput gubitka pamćenja, poteškoća u jeziku, smanjene percepcije i oslabljenog rasuđivanja. Alzheimerova bolest samo je jedna od mnogih vrsta demencije, iako čini između 60 i 80% svih slučajeva demencije. Bitna razlika je da je Alzheimerova bolest neizlječiva, dok su neki oblici demencija, nastalih zbog lijekova ili nedostatka vitamina, reverzibilni ili privremeni.

Ovdje možete detaljnije pročitati o razlici između Alzheimerove bolesti i demencije.

Mit 2: Gubitak pamćenja je normalan dio starenja

Stvarnost: Kako ljudi stare, normalno je da imaju povremenih problema s pamćenjem, poput zaboravljanja imena osobe koju su nedavno upoznali ili gubitak ključeva. Međutim, Alzheimer je više od povremenog gubitka pamćenja. To je bolest koja uzrokuje odumiranje moždanih stanica, polagano gašenje svih sustava u tijelu te na kraju smrt.

Može biti teško razlikovati normalne probleme s pamćenjem od onih koji bi trebali biti razlog za zabrinutost. Ukoliko osoba odjednom ne zna raditi ono što je prije svakodnevno obavljala poput vožnje ili kuhanja, zabune oko toga koje je godišnje doba itd., to upućuje na mnogo ozbiljniji problem te je potrebno posjetiti liječnika kako bi se što ranije postavila dijagnoza i krenulo s terapijom. Upravo je rana dijagnoza od iznimne važnosti kako bi se usporila bolest i pružila podrška oboljelima.

Mit 3: Od Alzheimerove bolesti se ne može umrijeti 

Stvarnost: Kod Alzheimerove bolesti nema preživjelih. Ona je kobna. Uništava moždane stanice i uzrokuje promjene u pamćenju, nekontrolirana ponašanja i gubitak tjelesnih funkcija. Polako i bolno oduzima identitet osobe, sposobnost da se poveže s drugima, razmišlja, jede, razgovara, hoda, odlazi na wc ili obavlja bilo kakvu aktivnost.

Primjerice, u Americi je Alzheimerova bolest šesti vodeći uzrok svih smrti. No, većina ljudi živi 8 do 10 godina nakon što im je dijagnosticirana bolest.

Više o tome kako se umire od Alzheimerove bolesti pročitajte u našem članku.

Mit 4: Samo stari ljudi mogu dobiti Alzheimerovu bolest

Stvarnost: Alzheimerova bolest može pogoditi ljude u 30-ima, 40-ima pa i 50-ima. U tom slučaju, naziva se Alzheimerova bolest s ranim početkom. Procjenjuje se da u Sjedinjenim Državama živi više od 5 milijuna ljudi koji boluju od Alzheimerove bolesti. To uključuje preko 5 milijuna ljudi starijih od 65 godina i 200 000 ljudi mlađih od 65 godina s ranim početkom. U Hrvatskoj je oko 90 000 oboljelih, a broj će se s godinama samo povećavati i postati veliki problem za državu, ali i obitelji koje svoje voljene nemaju gdje smjestiti, a sami se više psihički ni fizički ne mogu brinuti o njima.

Mit 5: Postoje lijekovi koju zaustavljaju napredovanje Alzheimerove bolesti

Stvarnost: Trenutno ne postoji liječenje odnosno terapija koje bi izliječila, odgodila ili zaustavila napredovanje Alzheimerove bolesti. Lijekovi koji su odobreni samo privremeno usporavaju pogoršanje simptoma u prosjeku za otprilike 6 do 12 mjeseci za oko polovicu osoba koje ih uzimaju. Kod nas je najpoznatiji lijek Memantin. No, znanstvenici i dalje mukotrpno rade na otkrivanju lijeka.

Mit 6: Moja je majka imala Alzheimerovu bolest, pa ću sigurno i ja oboljeti.

Stvarnost: Nasljedna Alzheimerova bolest čini manje od 5% svih slučajeva Alzheimerove bolesti. Ako je vaš roditelj imao ranu Alzheimerovu bolest i ako imate specifičnu genetsku mutaciju za rano nastali tip, tada ne možete spriječiti razvoj bolesti. Postoje geni rizika i deterministički geni koji utječu na vjerojatnost da će osoba dobiti bolest. Deterministički gen je onaj koji izravno uzrokuje bolest. Dakle, može se provjeriti da li imate gen za tu bolest.

Mit 7: Alzheimerova bolest može se spriječiti

Stvarnost: Niti jedan tretman ne može spriječiti Alzheimerovu bolest. No, postoje faktori koji bi mogli smanjiti rizik za dobivanje bolesti. Vježbanje uma i tijela, prehrana koja je zdrava za srce, nepušenje, smanjenje stresa i ostajanje društveno aktivnima može pomoći u smanjenju rizika.

Mentalna i tjelesna aktivnost tijekom života smanjuje rizik za pojavu demencije. Nedavno američko istraživanje ukazalo je na 50% veći rizik za demenciju kod tjelesno neaktivnih osoba. Iz tih razloga, znanstvenici napominju kako već i umjerene tjelesne aktivnosti poput brzog hodanja, bicikliranja, plesa ili vrtlarenja mogu znatno smanjiti rizik za demenciju u starijoj životnoj dobi. 

Ovdje pročitajte više o tome na koji način je tjelovježba korisna za prevenciju demencije.

Mit 8: Ljudi oboljeli od Alzheimera su stalno uznemireni, nasilni i agresivni

Stvarnost: Istina je da neke osobe koji razviju Alzheimerovu bolest mogu postati uznemirene ili agresivne, ali svatko bolest doživljava drugačije i ne svi moraju svi biti agresivni. Kada su oboljeli agresivni, to se većinom događa zbog toga što su u tom trenutku jako zbunjeni, prestrašeni ili frustrirani. Zbog toga je vrlo važno znati kako se ponašati oko oboljelih i kako s njima komunicirati. Ako znate kako pristupiti oboljeloj osobi, to može olakšati vaš život i smanjiti većinu problema koje Alzheimerova bolest uzrokuje. 

U našem popularnom članku pročitajte koji su uzroci agresije u demenciji te što trebate učiniti da bi spriječili takvo ponašanje.

Zaključno...

Demencija predstavlja ozbiljan javnozdravstveni problem koji s globalnim starenjem stanovništva značajno utječe na zdravstvene službe i sustave diljem svijeta. Alzheimerova bolest je najčešći oblik demecije (obuhvaća do 70 posto svih demencija) te je svakim danom sve prisutnija u našem društvu. Produljenje životnog vijeka i povećanje udjela populacije starije dobi dovelo je do povećanja učestalosti Alzheimerove bolesti. Od demencija u svijetu boluje 47 milijuna ljudi, dok je u Hrvatskoj oko 87 tisuća oboljelih. Ako se ne pronađe lijek za Alzheimerovu bolest procjenjuje se da će do 2050. godine od demencije u svijetu bolovati 115 milijuna ljudi, dok bi se u Hrvatskoj broj oboljelih do 2030. godine mogao popeti na 110 tisuća oboljelih. Iz tih razloga, bitno je da razumijemo bolest, da pričamo o njoj i osvještavamo druge o ovom problemu, kako oboljeli i njihove obitelji ne bi bili isključeni iz društva. Sjetite se, ova bolest se može dogoditi svakom od nas, a vrlo vjerojatno i hoće nama ili našim bližnjima. Najveći propust je smatrati da je to samo gubitak pamćenja. Gubitak pamćenja je najmanji i gotovo najlakši dio ove bolesti. Puno je teži gubitak identiteta osobe i naposljetku svih njenih funkcija, kada se vrati na početak života i više ne zna govoriti, jesti, piti...

Izvori:

https://www.onhealth.com/content/1/warning_signs_alzheimers

https://www.alz.org/alzheimers-dementia/what-is-alzheimers/myths