Što odgovoriti osobi s demencijom kada kaže da želi ići kući? 5 tehnika koje vam mogu pomoći pri rješavanju problema

Ukoliko brinete za osobu s demencijom, sigurno ste se često puta susreli s problemom da osoba želi ići kući, stalno želi ići doma ili mora na put te vas konstantno propituje kad ćete ići. Umorni ste od objašnjavanja i odgovaranja svakih 5 minuta i ne znate što više učiniti? Ponekad osoba s demencijom traži da ide kući zbog nezadovoljenih potreba koje ne zna izraziti ili zbog toga što se osjeća usamljeno ili izolirano. Sljedeći su mogući uzroci zbog kojih osoba želi ići kući te stalno postavlja to pitanje:

• Nedijagnosticirana bol: Da li osobu nešto boli? Ponekad možete vidjeti po njihovom izrazu lica da nešto nije u redu. Ako vam ne mogu reći što nije u redu, pokušajte pokazati na različite dijelove tijela i zamolite ih da odgovore da ili ne ako ih boli. 
• Tuga ili usamljenost: Sama priroda demencije je izolirajuća. Kako pamćenje i sposobnosti polako opadaju, svijet starijih osoba s demencijom postaje sve manji. Možda se sjećaju lica voljenih, ali ne mogu se prisjetiti imena. Na kraju žive u svijetu u kojem nitko i ništa ne izgleda poznato.
• Zbunjenost: Kako kratkotrajna sjećanja blijede, osoba je zbunjena i ne zna gdje se nalazi i gdje joj je dom. Možda će pokušati pronaći put do kuće koja im je bila dom prije mnogo godina.
• Nezadovoljene potrebe: Ponekad stariji žele otići kući jer su gladni, žedni, umorni ili trebaju koristiti kupaonicu. Kad im se okruženje ne čini poznato, osjećaju hitnu potrebu potrage za domom. Može vam pomoći ponuditi im nešto za jelo ili piće ili im pokazati put do kupaonice.
• Dosada: Stvaranje smislenih dana može biti teško kad osoba izgubi pamćenje. Njihova potreba da pronađu dom možda je rezultat dosade i nedovoljne aktivnosti preko dana. Pročitajte naše ideje za aktivnosti koje im možete ponuditi kako bi ispunili dan.

Ključno je prepoznati da li iza stalne želje za odlaskom kući stoji neki od prethodnih uzroka koji bi se mogao riješiti. Ukoliko ne možete dokučiti razlog takvom ponašanju, upoznati ćemo vas s nekim načinima na koje se članovi obitelji i skrbnici osoba s demencijom nose s često postavljanim pitanjem: "Što da kažem osobi s demencijom koja stalno želi otići doma ili stalno negdje mora ići? Kako riješiti taj problem?"

Donosimo vam 5 tehnika kako umiriti osobu kad kaže da želi ići doma. Ovi prijedlozi će vam pomoći shvatiti u kojem smjeru trebate ići kod izazovnih ponašanja osoba s demencijom, ali bilo bi dobro da budete kreativni i sami dođete do odgovora koje možete iskoristiti kad vas pitaju da idu kući, a pri smišljanju kreativnog rješenja i odgovora uzmite u obzir njihovu povijest, osobnost, karakter i interese.

1. Izbjegavajte prepiranje i uvjeravanje da su već „doma“

Za osobe s demencijom, izraz "dom" može značiti nešto više od mjesta u kojem trenutno žive. Često kada osoba s demencijom traži da se vrati doma to se odnosi na osjećaj doma, a ne na sam dom.  "Dom" može predstavljati sjećanja na vrijeme ili mjesto koje je bilo ugodno, sigurno i gdje su se osjećali opušteno i sretnije. Također ukoliko na njihovoj vremenskoj crti osobe misle da se nalaze u dvadesetim godinama kad im je „dom“ bio negdje drugdje, vjerojatno se u tom trenutku žele tamo vratiti jer je to jedino za što znaju. 

Najbolje je ne prepirati se s osobom zašto žele ići doma, a pogotovo ne govoriti da su već doma. Ako on ili ona u tom trenutku ne prepoznaju svoje okruženje kao "dom", tada to nije dom.

Vi kao obitelj morate prihvatiti da u razgovoru s osobama s demencijom ne možete ih pokušavati urazumiti i upotrebljavati logiku jer to ne funkcionira. Baš suprotno, takva komunikacija će osobe s demencijom učiniti još više uzrujanima, uznemirenima i upornima u svom naumu. Zato ne pokušavajte objasniti da su oni u svom domu, u „staračkom domu“ ili da su se doselili k vama prije 3 godine. 

 Osobe neće moći obraditi te podatke i osjećat će se kao da ih ne slušate i nije vas briga za njih ili ih sprečavate da rade nešto što je njima važno. 

Umjesto toga pokušajte ovo:

Pokušajte shvatiti njihove osjećaje koji stoje iza želje za odlaskom kući. Otkrijte gdje je za njih kuća ili dom - to možda nije posljednje mjesto u kojem su živjeli. To bi moglo biti tamo gdje su živjeli prije no što su se doselili nedavno, ili to može biti negdje iz njihove daleke prošlosti. Često osobe s demencijom opisuju dom kao ugodno, mirno ili idilično mjesto u kojem su bili sretni. Mogli bi ih potaknuti da razgovaraju o tome zašto su tamo sretni. To može dati ideju što bi im moglo trebati ili što možete učiniti da se osjećaju bolje.

2. Pokažite im da su na sigurnom

Želja za odlaskom kući vjerojatno je ista želja koju bi imao bilo tko od nas kad bismo se našli na čudnom i nepoznatom mjestu. Sjetite se da je za njih to gdje se nalaze nepoznato mjesto.

Odgovaranjem na smiren i pozitivan način, potvrdit ćete njihove potrebe i osjećaje te na taj način prihvatiti njihov svijet. To im pomaže da osjećaju da ih razumijete i podržavate. Pristupite osobi mirnim, umirujućim i opuštenim načinom. Ako ostanete mirni, to pomaže da se i oni smire.

Ako vole zagrljaje, ovo je pravo vrijeme za jedan. Ostali će možda više voljeti nježno dodirivanje ili dodir po ruci ili ramenu ili jednostavno da sjedite s njima i slušate ih. Još jedan način pružanja dodatne udobnosti i sigurnosti jest pružiti im najdraži mekani pokrivač, terapijsku lutku ili plišane životinje.

3. Potvrdite, preusmjerite i odvratite pozornost

Sposobnost preusmjeravanja i distrakcije djelotvorna je tehnika u skrbi o osobama s demencijom. To je vještina koja se poboljšava s praksom, tako da se nemojte osjećati obeshrabreno ako prvih nekoliko pokušaja ne uspije savršeno.

Prvo što trebate učiniti je složiti se s osobom i potvrditi. Slažete se s osobom tako da izgovorite nešto poput:

 U redu, uskoro idemo.“ 
"Sada je jak vjetar pa ne možemo ići, ali ići ćemo čim prestane."
"To je dobra ideja. "Poći ćemo čim očistim ovo posuđe.

To smiruje situaciju jer im ne kažete da nisu u pravu, već da ih zapravo čujete i da ćete se pobrinuti za njih. 

Dalje, slijedi preusmjeravanje i distrakcija. Nakon što su se složili, suptilno preusmjerite njihovu pozornost. Ovo preusmjeravanje trebalo bi dovesti do ugodnih aktivnosti koje im preusmjeravaju misli od želje da idu kući. Na primjer, možete nježno uzeti njihov lakat dok kažete "U redu, uskoro idemo" i zajedno krenete hodnikom do velikog prozora ili kuhinje. Istaknite neke od prekrasnih ptica i cvijeća vani ili ponudite užinu i piće koje vole. Kasnije se ležerno prebacite na drugu aktivnost koja je dio njihove svakodnevne rutine. Dajte im do znanja da su na sigurnom. Iako žive negdje drugdje, pobrinite se da znaju da se tu i dalje brinu za njih i da su voljeni. Bitno je da se osjećaju sigurno i ugodno. 

Drugi primjer je: "U redu, uzmite svoj džemper da vam ne bi bilo hladno kad izađemo vani." Zatim, dok oboje hodate prema sobi kako bi uzeli džemper i razgovarate o nečemu ugodnom, zaustavite se uz šalicu čaja ili se uključite u aktivnost koja ih inače zanima.

Sljedeći način je da ih zamolite da vam kažu o njihovom domu. Nakon nekog vremena, vodite razgovor na neutralnu temu.  Pitajući o njihovom domu potvrđuje njihove osjećaje, oni znaju da ih slušate i to im stvara sigurnost te ih potiče na dijeljenje pozitivnih sjećanja i odvraća ih od prvobitnog cilja odlaska kući. Otvorena pitanja koja ih potiču da podijele svoje misli dobro djeluju. Primjerice: 

Vaš dom zvuči divno, recite mi više o tome.
Što je prvo što ćeš učiniti kad dođeš kući?
Koja je vaša omiljena soba u kući? 

Preusmjeriti razgovor možete i uz pomoć fotografija, Njihov album fotografija uvijek držite u blizini. Ponekad gledanje slika iz njihove prošlosti i pružanje prilike za prisjećanje olakšat će osjećaje tjeskobe. Bilo bi najbolje da izbjegavate postavljanje pitanja o slici ili prošlosti jer osoba možda neće znati („Tko je ovo?“), već pokušajte indirektno komentirati sliku npr. "Ovaj gospodin liči na ujaka Matu. Baka mi je pričala o vremenu kad je on..."

Također ih možete ih pokušati preusmjeriti s hranom, glazbom ili drugim aktivnostima, poput šetnje.

4. Provjerite da li se osjećaju usamljeno ili nesretno

Osoba s demencijom možda želi ići kući zbog osjećaja tjeskobe, nesigurnosti, depresije ili straha. Da li je osoba s demencijom sada sretna ili nesretna? Ako je nezadovoljna, možda možete saznati zašto i što je uzrok toga i na taj način to promijeniti. Kao i ostali ljudi, i osobe s demencijom se mogu ponašati neuobičajeno prema bliskim osobama jer su tog dana jednostavno lošeg raspoloženja.

Ukoliko je osoba u domu za starije, možda ju obitelj ne posjećuje dovoljno, te iz toga proizlazi želja za odlaskom kući.

5. Vodite dnevnik o tome kada traže da idu kući

Da li osoba traži da ide kući uvijek u isto doba dana? Pokušajte shvatiti zašto se to događa baš to. Ako je to uvijek u 3 sata popodne – da li tada ima manje ljudi oko nje ili više ljudi pa je prevelika buka, da li nema što za raditi u to vrijeme pa joj je dosadno, možda je gladna i slično.

Ako vidite uzorak koji se ponavlja, možete poduzeti korake za smanjenje ili izbjegavanje nekih okidača zbog kojih se ponašanje događa.

Što učiniti ako i dalje žele ići kući unatoč svim naporima ?

Ponekad će osoba odbiti sve vaše pokušaje i dalje će uporno inzistirati da mora ići kući, bez obzira koliko ju vi pokušavali smiriti i preusmjeriti. Ako se to dogodi, možda ćete se morati složiti da ih odvedete kući, a zatim krenite na kratku vožnju automobilom. Eksperimentirajte koliko vremena treba prije nego što su se smirili i onda ih možete odvesti natrag kući. Ili, predlažite da se zaustavite u trgovini da kupite sladoled kako biste im odvratili pozornost. 

Ako ih zapravo nije moguće izvesti ili otići u vožnju autom, mogu vam pomoći čak i „pripreme“ da negdje odete. Primjerice, počnite oblačiti jaknu i cipele, to će pokazati da se slažete s njima i pomažete u postizanju njihovog cilja te će ih umiriti. U međuvremenu, aktivnosti pripreme daju vam više šanse da odvratite pozornost i preusmjerite ih na nešto drugo.

Imajte na umu da sve što pokušate neće uspjeti prvi put. Čak i ako nešto jednom uspije, možda sljedeći put neće uspjeti. Dajte sve od sebe da ostanete mirni, fleksibilni i kreativni - ova tehnika postaje lakša sa praksom. Kroz neko vrijeme ćete znati sva ponašanja koja se javljaju kod voljene osobe s demencijom te koji je najbolji način da ih riješite.

Ukoliko su vaša majka ili otac u ustanovi za starije i nemoćne i muči vas jer stalno žele ići kući, morate se sjetiti da je to normalno i uobičajeno ponašanje za osobe s demencijom. To ne mora značiti da im je u domu loše ili se tamo loše odnose prema njima. Naime, jedan od simptoma demencije je i nemir i stalno repetitivno ponašanje, te iz tog izlazi stalno propitkivanje da negdje idu isto kao što i vole stalno slagati i preslagivati odjeću ili vrtiti nešto po rukama. Vrlo je bitno da ne mislite da ste vi krivi za to i da ne osjećate krivnju jer radite najbolje za svoju voljenu osobu, a ovakva ponašanja su rezultat bolesti za koju nažalost nema lijeka.

Demencija i Alzheimerova bolest oštećuju mozak i uzrokuju to da osoba doživljava svijet na drugačiji način od nas. Dakle, ono što čujemo kao "želim ići kući" često je želja za utjehom i sigurnošću, a ne doslovno traženje da odu negdje. Cilj je smanjiti tjeskobu ili strah osoba s demencijom kako bi se oni mogli oduprijeti osjećaju da trebaju ići negdje. Podijelite s nama koje su tehnike uspjele kod vaše osobe s demencijom!

Izvori:

https://dailycaring.com/when-someone-with-alzheimers-says-i-want-to-go-home-3-ways-to-respond/

https://www.alzheimers.org.uk/blog/i-want-go-home-what-to-say-to-someone-in-dementia-care