Ispadi bijesa i ljutnje - kako mogu smiriti osobu s demencijom?

Ispadi bijesa i ljutnje - kako mogu smiriti osobu s demencijom?

Jedna od najneugodnijih situacija za obitelji, skrbnike ili formalne njegovatelje osoba s demencijom su njihovi iznenadni, bijesni ili ljutiti “ispadi”. Iako smo već pisali o uzrocima agresivnog ponašanja i kako bi se trebali ponašati u toj situaciji ovdje, donosimo vam još neke dodatne tehnike kako da smirite osobu s demencijom kad ima agresivne ili ljutite trenutke, ali i kako da umirite sebe. Znam da je mnogima od vas jako izazovno cijelo vrijeme biti smiren i pristojan, dok u sebi gorite i bojite se za svoje živce jer vas osoba već deseti put u ovom satu pita isto pitanje. U nastavku pročitajte savjete i tehnike američke konzultantice za demenciju Teepe Snow koje možete isprobati sljedeći put kako bi umirili sebe i njih.

Neverbalna komunikacija - vaš položaj tijela

Jedan ključan faktor kojeg ste sigurno niste sjetili u ovakvim situacijama je govor vašeg tijela. Osvijestite li govor odnosno položaj vašeg tijela i stava, možete učiniti veliku razliku u ovakvim situacijama, ali i općenito kod skrbi u demenciji. Primjenite li ovo pravilno, sigurno ćete uočiti i manje agresivnih trenutaka. Kad se radi o konfliktnoj situaciji, gdje je osobu nešto uznemirilo ili naljutilo te ona sad reagira na svoj način, morat ćete pripaziti da ne stojite izravno okrenuti prema toj osobi, jer ona to može shvatiti kao konfrontaciju.

"Umjesto toga, okrenite tijelo bočno prema osobi da biste stali u neprijeteći stav. Okrećući tijelo bočno, drugoj osobi dajete malo više vizualnog prostora (sjetimo se da oni percipiraju prostor drugačije od nas), te će osoba tu situaciju automatski shvaćati manje ugrožavajućom.”

Pogledajte slike ispod teksta i zamislite sebe u takvoj situaciji. Kad ste uzrujani i ljuti, da li bi vam bilo lakše da netko stoji točno nasuprot od vas i gleda vas u oči, ili da stoji s tijelom malo okrenutim prema strani?

Uz to, ono što smo već govorili kod neverbalne komunikacije - pazite na izraz svog lica. Nemojte osobu gledati ljutito i namrgođeno, već pokušajte imati smirujuć i prijateljski izraz lica kako bi se osoba osjećala sigurnom. Dodir je također vrlo efektivna tehnika kojom ih možete vrlo brzo smiriti - samo stavite nježno svoju ruku na njihovu i odmah će se osjećati sigurnije.

Priznajte/potvrdite njihovu ljutnju

Osobe s demencijom nerijetko znaju biti verbalno ili čak fizički agresivne, bacati stvari ili vam vikati da zašutite, te se to kroz određenu fazu bolesti često ponavlja. Ovisno o intenzitetu njihove ljutnje i agresivnosti, jedna od najvažnijih stvari je da potvrdite njihovu ljutnju. To znači da je vrlo bitno da im pokažete da shvaćate da su ljuti i da razumijete zašto su ljuti, umjesto toga da odmahujete rukom i kažete da se ljute bez razloga jer time ne priznajete njihove osjećaje koje oni vrlo stvarno osjećaju u tom trenutku. To možete učiniti jednostavnom izjavom poput: “Zvuči kao da si jako ljuta.”Na taj način osoba zna da ste ju čuli i da ju slušate.

Vaša komunikacija mora zvučati znatiželjno, a ne kao napad, a to ćete uspjeti koristite li u svojim rečenicama riječi kao što su:

"Zvuči kao… Čini se kao… Izgleda da….”

Reflektirajte njihove riječi i osjećaje

S pravilnim položajem tijela i sveukupnom neverbalnom komunikacijom, pokušajte još reflektirati riječi, ekspresije i osjećaje osobe. Na primjer:

Ako osoba kaže: “Želim otići iz ovog groznog mjesta!”

Vi odgovorite (ne tako glasno): “Ne sviđa ti se ovdje?!”

Možda vam se ova tehnika čini čudna, ali na taj način pokazujete osobi da ju čujete i da ste tu za nju, a također smirujete intenzitet situacije jer govorite tišim glasom i svarate prostor za komunikaciju. Nakon toga možete joj postavljati pitanja zašto joj se ne sviđa ovdje i što bi mogli promijeniti. Na kraju ju umirite tako da kažete da ćete pokušati nešto učiniti po tom pitanju. U našem prethodnom članku možete pronaći detaljnije upute za komunikaciju s osoba koje stalno žele ići kući. Napominjemo još jednom, svi savjeti na našem portalu su iz iskustva drugih koji su u istim situacijama i iz strane, stručne literature; no treba pripaziti na to da je baš svaka osoba s demencijom drugačija i ne vrijedi sve za svakoga. Prvo treba gledati i poznavati osobu, njenu prošlost i povijest, potrebe, želje i karakter, te sukladno tome postupati.

Pronađite uzrok agresivnog ispada

Čim primjetite da ste uspjeli bar za stupanj primiriti osobu i da vas ona više opaža i uspostavlja kontakt očima, pokušajte saznati što je bio okidač odnosno uzrok ovom trenutku ljutnje. To je bitno jer znamo da kad je riječ o demenciji, iza ovakvih osjećaja obično stoji neka nezadovoljena potreba ili želja koju na prvi pogled ne možemo vidjeti, a osoba nam ju nije u mogućnosti reći, i zato nam je često nerazumljivo ponašanje osobe s demencijom. Okidač može biti nešto poput preuske odjeće koja ih jako stišće, ili potreba za mokrenjem, ali ne znaju gdje je toalet. U nastavku možete pogledati popis mogućih nezadovoljenih potreba na koje trebate obratiti pažnju.

"Fizičke potrebe: žeđ ili glad, potreba za mokrenjem ili pražnjenjem crijeva, nelagodnost (neudobna obuća), bol (upaljen zub, glavobolja i sl.)...”
"Emocionalne potrebe: usamljenost, dosada, tuga, strah…”

Najčešće uzroke agresivnosti osoba s demencijom detaljno pojašnjene možete naći ovdje. Ponekad, ljutnja može biti uzrokovana senzornom ili društvenom nelagodom. Da li im nedostaje nešto što uvijek vide i vole vidjeti, a sad vide nešto što ne vole? Možda su okruženi glasnim ljudima u prebučnoj prostoriji? Možda ih češe njihova odjeća?

To su sve pitanja koja se morate zapitati. Zato je ponekad dobro u potpunosti promijeniti njihovo okruženje kako bi isključili takve moguće uzroke ljutnje. Odite u drugu prostoriju, ugasite radio ili televiziju, usmjerite pažnju na nešto lijepo u prirodi.

Za kraj…

Usporite, dajte osobi s demencijom dovoljno vremena da procesuira što se događa i da se smiri, dajte i sebi dovoljno vremena da se smirite i da ne reagirate naglo povišenim tonom jer ne razumijete što im sad ne valja, i sjetite se da oni čine najbolje što mogu sa sposobnostima koje trenutačno imaju. Prošli put pokušali smo vam pitanjima koja objašnjavaju zašto su agresivni dočarati kako je njima, i kako bi vama bilo da se stavite u njihovu kožu i tada će vam stvari postati puno jasnije kao i način njihovog funkcionirajte. Pročitajte to još jednom u našem članku, te se prisjetite tih stvari svaki put kad vam je teško i želite povisiti ton, iako znate da to ne bi bilo u redu. Također zapamtite da ste u jako teškoj situaciji i puno toga proživljavate što ostali oko vas ne mogu shvatiti. Zato je bitno da pronađete podršku. Vrlo je važno za vaše zdravlje da razgovarate s ljudima koji vas razumiju i koji vam mogu pomoći u ovim teškim situacijama gdje se borite sa svojim osjećajima. Uvijek se možete priključiti u našu online grupu podršku za skrbnike i obitelji oboljelih od demencije gdje razmjenjujemo svoja iskustva.

Izvori:

  1. https://teepasnow.com/blog/how-to-calm-angry-outbursts-of-people-living-with-dementia/
  2. Photo: https://teepasnow.com/blog/how-to-calm-angry-outbursts-of-people-living-with-dementia/
  3. Photo: https://www.douglascountyhomecareassistance.com/why-do-seniors-with-dementia-get-angry/
Povezani članci
10 savjeta za njegovatelje voljenih osoba s demencijom 10 savjeta za njegovatelje voljenih osoba s demencijom
Skrb za pacijente s demencijom može biti izazovna, ali s pravim strategijama njegovatelji mogu pomoći u upravljanju simptomima i poboljšati kvalit...
Vaši zapisi: kratka priča - Lojzekova kći Vaši zapisi: kratka priča - Lojzekova kći
Milena Lang ne zna što je ručala. Zapravo, ona ne zna je li uopće ručala. „Jesam li ja ručala?“ pita oprezno u deset do dva. „Jesi“, odgovara kći....
Razgovor s djecom o demenciji: važnost razumijevanja i empatije Razgovor s djecom o demenciji: važnost razumijevanja i empatije
Odnos djece prema oboljelima od demencije ovisi, prije svega, o našem odnosu prema oboljelome. Simptomi bolesti su ponekad nemilosrdni i oboljeli m...
Kognitivna rezerva - što je to i kako ju možemo povećati? Kognitivna rezerva - što je to i kako ju možemo povećati?
O čemu ovisi to da se kod nekog brže, a kod nekog sporije razviju simptomi? Teorija kognitivne rezerve temelji se na opažanju da ne postoji izravna...
Alzheimer i komunikacija – kako se ophoditi prema oboljelima od Alzheimerove bolesti Alzheimer i komunikacija – kako se ophoditi prema oboljelima od Alzheimerove bolesti
Demencija, kao posljedica Alzheimerove bolesti, već u samom početku može uzrokovati poteškoće u komunikaciji oboljelih s okolinom, koje se vremenom...
Vaši zapisi: “Ona se ne sjeća, ali se svega sjećam ja” Vaši zapisi: “Ona se ne sjeća, ali se svega sjećam ja”
Objavljujemo predivne riječi jedne kćeri, članice naše online grupe podrške. Riječi s kojima se može poistovjetiti svatko tko ima roditelja s demen...
Životne lekcije koje nas uči Alzheimerova bolest Životne lekcije koje nas uči Alzheimerova bolest
U trenucima iscrpljenosti, svaki će njegovatelj barem ponekad pomisliti kako daje sve od sebe, a ne dobiva ništa natrag. Međutim, to ne može biti d...
Alzheimerova bolest i zadaće njegovatelja Alzheimerova bolest i zadaće njegovatelja
Dijagnoza Alzheimerove bolesti iznenada uvodi obitelj u sasvim nepoznato područje, a potrebe oboljeloga člana ne mogu čekati. Popis zadaća njegovat...
Njegovatelji ostanite pozitivni - ovo su dobrobiti skrbi za osobe s demencijom Njegovatelji ostanite pozitivni - ovo su dobrobiti skrbi za osobe s demencijom
Demencija je teška, progresivna i nezaustavljiva bolest koja utječe na cjelokupni život oboljele osobe, ali i njene obitelji. Uvijek slušamo kako j...
Alzheimerova bolest i uzroci njegovateljskog stresa Alzheimerova bolest i uzroci njegovateljskog stresa
Njega svakog bolesnika je stresna jer podrazumijeva povećanu razinu odgovornosti za drugu osobu, a često i emocionalnu uključenost. Međutim, njega...