Jeste li primijetili da osoba s demencijom uvijek postane “problematična” u kasnim popodnevnim satima? Odjednom je nemirna, ljuta i tjera ljude iz kuće? Riječ je o sindromu „zalazećeg sunca“ koji se odnosi na uznemirenost i zbunjenost koje se javljaju u kasnim popodnevnim satima i ranim večernjim satima kod oboljelih od Alzheimerove bolesti. Ovaj sindrom podrazumijeva različite promjene ponašanja - zbunjenost, anksioznost, agresija, svadljivost, paranoja, dezorijentiranost i lutanje. Iako se nije jednostavno nositi s ovim sindromom, trebate znati da se većina obitelji i skrbnika osoba s demencijom susreće s ovom situacijom, posebice u srednjoj fazi Alzheimerove bolesti.

Iako ne postoji jasan uzrok tog sindroma, znanstvenici smatraju da se radi o odumiranju dijela mozga koji nam signalizira jesmo li budni ili ne, drugim riječima poremećajem našeg biološkog sata, tzv. cirkadijalnog ritma. Osobe s demencijom postaju uznemirene u trenutku kada nestaje jasan izvor svjetlosti i pojavljuju se sjene u prostoru. To na njih djeluje zastrašujuće. Dolazi do konfuzije i pitanja da li su sad umorni i trebaju ići spavati ili su odmorni i spremni za aktivnost.

Koja ponašanja uzrokuje “sindrom zalazećeg sunca”?

• Sumnjičavost, uzrujanost, zbunjenost
• Nemir
• Halucinacije i deluzije
• Razdražljivost, anksioznost, tuga
• Izgubljenost i prestrašenost
• Promjene raspoloženja

Sve to može dovesti do izazovnih ponašanja poput koračanja, ljuljanja, vrištanja, plakanja, dezorijentacije, otpora, bijesa, agresije - ili čak nasilja. Mnoge osobe s demencijom imaju hitnu potrebu nekamo otići ili nešto poduzeti, ali ne mogu uvijek objasniti zašto. Nekima se ponašanje uskoro povuče. Za druge se nastavlja satima, i utječe na spavanje, tako da su budni cijelu noć, a danju pospani.

Primjer iz prakse:

“Odjednom postaje uznemirena i svadljiva - čak i nasilna. Govori lude stvari poput toga da ju prate neki zli ljudi i počinje koračati naprijed-natrag po dnevnom boravku. Noći su najgore. Neprestano viče psovke, a nitko drugi ne može zaspati zbog nje. Počinje govoriti da se mora spremiti za školu i slično. Misli da joj želimo nauditi.”

Dodatni čimbenici koji utječu na uznemirenost tijekom kasnih sati:

• Izraženi umor (neispavanost)
• Osjećaj gladi ili žeđi
• Bolovi
• Depresija, tuga i dosada
• Konzumiranje kave i alkohola pred spavanje

• Gubitak rutine
• Premalo aktivnosti u doba dana koje im je inače bilo ispunjeno
• Premalo sna ili isprekidani san
• Premalo ili previše svjetla
• Slabije djelovanje lijekova ili nuspojave lijekova
• Previše buke

Ne zaboravimo tome dodati i emocije člana obitelji koji se brine za osobu. Ako ste vi frustrirani i pod stresom i već iscrpljeni na kraju dana, to se može prenijeti na osobu s demencijom iako toga niste svjesni.

Također, ako osoba slabije vidi ili ima problema sa sluhom, ova ponašanja su još kompleksnija. Tijek ovih simptoma može naglo prestati, smanjiti se tijekom vremena ili promijeniti. Ovakvo ponašanje ne može se predvidjeti.

Možete li spriječiti takva izazovna ponašanja?

Postoje stvari koje svakako možete napraviti kako bi utjecali na smanjenje i pojavljivanje “sindroma zalazećeg sunca”.

1.Rasvijetlite prostorije

Još tijekom dana, prije sumraka, dobro rasvijetlite prostorije u kojima boravi osoba s demencijom, a prozore zamračite kako se ne bi stvarale sjene. Nemojte to učiniti tek kad padne mrak jer će biti kasno. Osvjetljivanjem prostorija će osobe lakše doživjeti promjenu dana u noć. Također je vrlo bitno da osobe svaki dan provedu neko vrijeme na dnevnoj svjetlosti.

2.Planiranje aktivnosti

Sve stvari koje se ne događaju svakodnevno, isplanirajte da se obave prije podne posebice odlaske liječniku, frizeru, duže šetnje i sl., a nakon ručka osigurajte osobi odmor. Nedovoljno sna pojačava simptome 'zalazećeg sunca'. Zato poslijepodne izbjegnite pića s kofeinom i alkohol, ne puštajte glazbu ili televiziju preglasno. Kažite posjetiteljima (posebno djeci) da ne stvaraju buku. Preporučujem da popodne nemate posjetitelje jer će se osoba osjećati ugroženo i tjerati ih van.

3. Rutina

Već smo govorili o važnosti rutine za osobe s demencijom. Držite se istog rasporeda svaki dan kako bi pomogli osobi da se osjeća smirenije i staloženije. Ako trebate uvesti neke promjene, uvedite ih polako i postupno u dnevni raspored.

4. Pokušajte izbjeći neaktivnost i spavanje preko dana

Ako je osoba cijeli dan neaktivna i drijema, može im biti teže zaspati navečer. Pomozite im da budu bar malo aktivni preko dana jer ako se izmore lakše će i spavati. Na primjer, zajedno idite u šetnju parkom, nek vam pomogne u kućanskim aktivnostima i slično. Popis aktivnosti koje možete raditi pogledajte ovdje.

5. Raspored obroka

Prilagođavanje načina prehrane osobe također može pomoći u smanjenju njihovih simptoma tijekom kasnih sati. Veliki obroci predvečer mogu povećati njihovu uznemirenost i mogu ih držati budnima noću, posebno ako konzumiraju kofein ili alkohol. Ograničite obilnu večeru na laganiji obrok.

6. Validacija i preusmjeravanje

Ako uvjeravate osobu da je vrijeme za spavanje i slično, nećete biti uspješni, štoviše vjerojatno ćete pogoršati njihove simptome i uznemirenost. Umjesto toga, ono za što se uvijek zalažemo jest da pokušate potvrditi osjećaje osobe s demencijom (čak i ako vam nemaju smisla) kako biste im dali do znanja da ih slušate i da ih zaista čujete. Pokušajte ih odvratiti od zabrinjavajućih misli i tjeskoba preusmjeravanjem pažnje na omiljene aktivnosti, hranu, životinje i ljude. Na primjer, možda ih smiri gledanje omiljene TV emisije, šetnja, maženje psa ili prisjećanje putem starih fotografija.

Ukratko - što trebate učiniti

• Pitajte ili predvidite što osoba želi.
• Podsjetite ih koje je doba dana.
• Rasvjetlite prostoriju prije nego što padne mrak, a tijekom dana maknite zastore da dobije što više dnevne svjetlosti.
• Ne prepirite se i ne uvjeravajte ih u suprotno.
• Ostanite mirni.
• Ohrabrite ih. Kažite im da je sve u redu i da ih razumijete.
• Pustite laganu i smirujuću glazbu, ugasite sve bučne zvukove.
• Izbjegavajte kofein i alkohol te obilne obroke pred spavanje.
• Ako imaju potrebu prošetati po stanu, ne sprječavajte ih, ali neka vam budu pod nadzorom.
• Tijekom noći u spavaćoj sobi ostavite upaljeno prigušeno svjetlo.
• Uvijek razmislite da li je u pozadini ponašanja neka potreba koja nije ispunjena - da li moraju na toalet, jesu li gladni ili ih nešto boli?
• Budite svjesni svog ponašanja, stresa i frustracije koje im možete prenijeti!

Kako bi se uspješno suočili i nosili s problemom sindroma zalazećeg sunca potrebna je kreativnost, fleksibilnost, empatija i dobre promatračke vještine dok pokušavamo utvrditi što pokreće osobe s demencijom i što bi im moglo koristiiti. Niti jedna osoba s demencijom nije ista, pa budite spremni testirati različite pristupe.

Ako ova kasnodnevna konfuzija i dalje bude problem koji nikako ne prestaje i pogoršava se, razmotrite i to da odete po liječnički savjet. Liječnički pregled također može utvrditi određeni uzrok razdražljivosti, poput boli, poremećaja spavanja, druge bolesti ili nuspojave lijekova.

Izvori:

1. https://www.aarp.org/caregiving/health/info-2017/ways-to-manage-sundown-syndrome.html
2. https://www.blog.alzheimer.hr/blog/savjet-mjeseca/2015/06/zalasci-sunca-nisu-uvijek-lijepi/
3. https://www.alzheimers.org.uk/about-dementia/symptoms-and-diagnosis/symptoms/sundowning
4. https://www.healthline.com/health/dementia-sundowning