Demencije s početkom u mlađoj životnoj dobi - i vi možete biti žrtva demencije!

Od Alzheimerove bolesti i srodnih demencija danas u svijetu boluje 50 milijuna ljudi. Očekuje se da će taj broj i dalje rasti te nam predstoji epidemija demencije. Javnost ovu bolest ne shvaća dovoljno ozbiljno jer misle da se to događa samo starijim osobama. Međutim, demencija se može dogoditi i osobama mlađe životne dobi, a većina njih su u ranim 40-im i 50-im godinama te imaju obitelji, djecu i karijeru.

Znamo da demencija započinje postepenim gubitkom pamćenja i ima ozbiljnije simptome koji naposljetku vode ka potpunoj onesposobljenosti osobe. Samo neki od simptoma koji se pojavljuju kod oboljelih od Alzheimerove bolesti su zaboravljanje, smetnje u govoru i promjene raspoloženja. U uznapredovaloj fazi razvoja bolesti dolazi do velikog broja poremećaja poput smetnji govora, čitanja ili pisanja, ali i agresivnosti i pojave halucinacija. Kod demencija s početkom u mlađoj životnoj dobi znatnije su zastupljeni potencijalno izlječivi uzroci, te je češća i nasljedna podloga. 

Što uzrokuje demenciju s ranim početkom?

Liječnici ne razumiju zašto se demencija pojavljuje u tako ranoj dobi. No, u nekoliko stotina obitelji širom svijeta, znanstvenici su utvrdili nekoliko rijetkih gena koji izravno uzrokuju Alzheimerovu bolest. Ljudi koji nasljeđuju ove rijetke gene obično razvijaju simptome u 30-ima, 40-ima i 50-ima. No, postoji mnogo vrsta demencije kako kod starijih, tako i kod mlađih osoba. Neki uzroci su:

• Alzheimerova bolest (najčešći uzrok demencije u mlađih ljudi)
• problemi s protokom krvi u mozak (vaskularna demencija)
• pogoršanje u prednjem dijelu mozga (frontotemporalna demencija)
• bolesti poput Lewyjevog tijela, Parkinsonove ili Huntingtonove bolesti, multiple skleroze ili HIV infekcije
• kronična prekomjerna konzumacija alkohola tijekom više godina

Simptomi

Osoba zaboravi da je ručala pola sata ranije, opetovano gubi stvari i ne može ih samostalno pronaći. Na taj način dolazi do narušavanja svakodnevnog funkcioniranja npr. osoba više nije u stanju voditi evidenciju o dogovorima, terminima pregleda ili kada treba uzeti lijekove. Povlači se iz prijateljskih i obiteljskih odnosa. U kasnijim fazama bolesti ne zna više koristiti kućanske aparate, ne zna adekvatno izabrati odjeću primjerenu godišnjem dobu, ne zna gdje je wc...U konačnoj fazi potrebna joj je pomoć oko hranjenja, održavanja higijene i slično. 

Rani simptomi:

• Zaboravljanje važnih stvari, posebno novonaučenih informacija ili važnih datuma
• Traženje istih informacija svako malo iznova
• Problemi s rješavanjem osnovnih problema, poput plaćanja računa ili praćenja koraka omiljenog recepta
• Gubitak pojma o datumu ili godišnjem dobu
• Neznanje gdje ste i kako ste tamo stigli
• Problemi s percepcijom dubine ili drugi problemi s vidom
• Problemi s uključivanjem u prijateljske razgovore ili pronalaženjem prave riječi za nešto
• Gubljenje stvari i nemogućnost ponovnog pronalaska 
• Sve lošija prosudba
• Povlačenje s posla i iz društvenih odnosa
• Promjene u raspoloženju i osobnosti

Kasniji simptomi:

• Ozbiljne promjene raspoloženja i promjene ponašanja
• Jaka zbunjenost oko vremena, mjesta i životnih događaja
• Sumnje prema prijateljima, obitelji i njegovateljima
• Problemi s govorom, gutanjem ili hodanjem
• Teški gubitak pamćenja

Dijagnosticiranje Alzheimerove bolesti s ranim početkom

Dijagnosticiranje demencije kod mlađih osoba može biti jako teško i frustrirajuće. Naime, liječnici koji i inače nisu posebno educirani u području demencija, kod mladih osoba ne traže simptome Alzheimerove i srodnih demencija. Prema više svjedočanstava, osobe su morale biti jako uporne i tek kroz par godina bi napokon dobili dijagnozu bolesti. Njihovi simptomi obično se pogrešno pripisuju stresu, depresiji i sl. Svatko tko uoči bilo koji simptom koji bi mogao upućivati na Alzheimerovu bolest trebao bi se javiti liječniku obiteljske medicine ili direktno neurologu koji će učiniti inicijalnu procjenu mentalnih (kognitivnih) funkcija, nakon koje će se u dogovoru s osobom i obitelji prema potrebi napraviti plan daljnje dijagnostičke obrade i odlučiti o eventualnoj potrebi za daljnjim liječenjem.

Evo par osnovnih savjeta koji će vam pomoći da dobijete najviše iz svog posjeta liječniku:

• Znajte razlog svog posjeta i pitanja koja želite saznati.
• Prije posjeta zapišite pitanja na koja želite odgovor.
• Povedite nekoga sa sobom da vam pomogne postavljati pitanja i da zapamti ono što vam je liječnik rekao.
• Tijekom posjeta zapišite naziv dijagnoze koju vam je liječnik dao i sve nove lijekove, tretmane ili testove. 
• Znajte što možete očekivati ​​ako ne uzimate lijek ili ne napravite test.
• Ako imate dodatni pregled kod liječnika zapišite datum, vrijeme i svrhu tog pregleda.
• Zapišite broj liječnika i ostalih potrebnih službi kako bi ih mogli kontaktirati u hitnim situacijama. 

Nasljedna Alzheimerova bolest, alkoholna demencija, Down sindrom...

Na pojavu Alzheimerove bolesti utječe međudjelovanje genetskih i negenetskih čimbenika, no u rijetkim slučajevima radi se o isključivo genetski uvjetovanoj, nasljednoj bolesti. Postoji 50% rizika da roditelj prenese mutirane gene odnosno Alzheimerovu bolest na svoju djecu. Što ranije se pojave simptomi bolesti, veća je vjerojatno da se radi o genetskoj bolesti. U svijetu postoje genetska testiranja kojim se može utvrditi da li ste nasljedili gene od svog roditelja koji je imao Alzheimerovu bolest, te tako možete saznati hoćete li možda i vi dobiti bolest.

Zanimljivo je, i nedovoljno istraženo, da će osobe s Downovim sindromom i drugim teškoćama u učenju vjerojatnije razviti demenciju. Ne znaju se točni razlozi zbog kojih osobe s Downovim sindromom imaju povećani rizik od Alzheimerove bolesti.

S druge strane, alkoholna demencija odnosno oštećenje mozga povezano s alkoholom nastaje redovitim konzumiranjem previše alkohola tijekom nekoliko godina. Obuhvaća niz stanja, uključujući demenciju povezanu s alkoholom i Wernicke-Korsakoffov sindrom. Demencija povezana s alkoholom je uzrokovana većinom zbog nedostatka vitamina B1, oštećenja živčanih stanica zbog alkohola, ozljeda glave ili loše prehrane. Bar 1 od 10 mlađih osoba koje su oboljele od demencije pate od ovog tipa. No, ova vrsta demencije može se djelomično i potpuno izliječiti ukoliko se prestane konzumirati alkohol i ako osobe prime dobru podršku, terapiju i dijetu, tada se može vidjeti poboljšanje u njihovim simptomima. 

Zanimaju li vas detaljnije informacije o demenciji s početkom u mlađoj dobi, možete nam se obratiti na mail [email protected] ili poslati poruku na našoj Facebook stranici Demencija.net. Tu smo za vas!

Izvori:

^{https://www.alzheimers.org.uk/about-dementia/types-dementia/what-causes-young-onset-dementia}

^{https://www.alz.org/alzheimers-dementia/what-is-alzheimers/younger-early-onset}

^{https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/i-mlade-osobe-mogu-oboljeti-od-alzheimerove-bolesti-20160425}

^{https://www.hopkinsmedicine.org/health/conditions-and-diseases/alzheimers-disease/earlyonset-alzheimer-disease}