Ako se brinete o osobi s demencijom, sigurno ste primijetili da postoje određene promjene u njihovoj prehrani. Možda su stalno gladni, ili pak ne žele jesti. O odbijanju hrane i kako riješiti takvu situaciju već smo pričali. Sada ćemo objasniti zašto dolazi do tog da su osobe s demencijom stalno gladne iako ste ih nahranili trenutak prije. Njegovatelj osobe s demencijom mora puno toga razmotriti kako bi osigurao da se osoba hrani uravnoteženo i da je pravilno hidrirana, ali i da vrijeme obroka bude iskustvo povezano sa zadovoljstvom, a ne nelagodnim osjećajima.

Što uzrokuje prejedanje kod osoba s demencijom?

Postoje slučajevi kada osoba s demencijom može jesti više nego što je normalno. To bi moglo biti zbog činjenice da se jednostavno ne sjećaju da su jeli prvi put. Događaju se i kemijske promjene u mozgu, a koje uzrokuju povećanje apetita. Ne razumije se točan uzrok zašto do toga dolazi. Za neke je ovo privremena faza koja će proći kao i primjerice kad stalno žele ići na toalet. No i dalje, postoji opasnost da osoba dobije na težini zbog prejedanja, ili pak bude podložna raznim bolestima poput kolesterola ili dijabetesa radi unosa neprikladne hrane.

Različite vrste demencije mogu potaknuti različite poremećaje prehrane. Na primjer, osobe s frontotemporalnom demencijom vjerojatno će imati povećan apetit i preferirati slatku i jako začinjenu hranu, izražavajući želju da uvijek iznova jedu istu hranu. Osobe s vaskularnom demencijom često imaju poteškoće u gutanju i veći rizik od aspiracijske pneumonije. Osobe s Lewy body demencijom također imaju poteškoća s gutanjem i zbog toga često jednostavno ne žele jesti.

Osim toga, kako ljudi stare, njihovi okusni pupoljci se smanjuju. Kako im se bolest pogoršava i okusni pupoljci slabe, razina inzulina u njihovim mozgovima može se smanjiti i zato dolazi do žudnje za ugljikohidratima i slatkišima. Smatra se i da ove vrste hrane pružaju utjehu i također smanjuju depresiju.

Promjene raspoloženja također mogu utjecati na preferencije u prehrani. Nije neuobičajeno da osobe s demencijom istovremeno pate od problema mentalnog zdravlja, poput depresije i tjeskobe. Jedan od načina na koji pronalaze utjehu jest da više jedu ili uživaju u hrani koja im daje osjećaj ugode, a koja je često slatka ili začinjena.

Još jedan problem koji se javlja je da osobe s demencijom koje traže hranu po kući. Osobe tako znaju otvarati i pretraživati kante za smeće i jesti bačenu hranu što može biti vrlo opasno. U ovakvim slučajevima, biti će potrebno osobu imati stalno pod nadzorom i/ili staviti lokote na ormariće i kante za smeće.

Važno je pokušati poticati nutritivno uravnoteženu prehranu. No, kao njegovatelji sigurno znate da je to ponekad lakše reći nego učiniti.

Kako možete kontrolirati pretjeranu želju za hranom kod osoba s demencijom?

Sigurno ste se već našli u sljedećoj situaciji:

"Dali ste osobi obilan ručak koji je pojela. Odmah perete suđe, a osoba vam već govori da je jako gladna i ima li što za jesti? Uvjeravate ju da je upravo pojela ručak, no osoba vam ne vjeruje, naziva vas lažljivcem i postane uzrujana.”

Prije nego što pročitate neke smjernice kako možete spriječiti prejedanje, svakako se sjetite koliko je loše osobu s demencijom uvjeravati u nešto, a još više se s njom svađati jer ćete dobiti neželjeni efekt i još više uzrujati osobu.

• Pobrinite se da osoba ima što raditi, kako se kroz dan ne bi osjećala dosadno ili usamljeno. Ako joj je ta potreba ispunjena, možda neće tražiti hranu kako bi nadomjestila dosadu. Ovdje pronađite neke aktivnosti koje možete raditi s njima.
• Obrok podijelite na dva dijela i ponudite drugi tek kada osoba traži još hrane.
• Veći dio tanjura ispunite salatom ili povrćem.
• Provjerite je li osoba dobro hidrirana jer bi mogla zamijeniti žeđ s glađu. Osigurajte im uvijek dovoljno tekućine uz obrok, ali i kroz cijeli dan.
• Međuobroci poput voća i orašastih plodova mogu utažiti njihovu glad između glavnih obroka.
• Ostavite voće ili zdrave grickalice, poput nasjeckanih banana, naranče ili grožđa, na dohvat ruke da ih osoba može grickati kad poželi, ili im to ponudite kad sljedeći put kažu da su gladni.
• Ponudite osobi niskokalorično piće umjesto više hrane (npr. smoothie).
• Razmislite o tome da određene nezdrave namirnice prestane držati u kući ili da ih zamijenite verzijama s niskim udjelom masti ili kalorija.

• Općenito, pokušajte kupovati i kuhati zdravu hranu. Previše bilo čega je loše za sve nas, ali vjerojatno biste radije da pojedu previše mrkve nego previše tjestenine.
• Zadovoljite želju za slatkim tako što ćete im ponuditi zdravije alternative. Ako osoba voli slatku hranu, pokušajte u njegove obroke uključiti voće ili prirodno slatko povrće poput mrkve ili slatkog krumpira.
• Savjet plus: nakon što pojedu obrok, pokušajte ostaviti prazan tanjur za stolom kako bi se sjetili da su jeli. Ili ako je obrnuta situacija ovisno o pojedincu, maknite odmah tanjur sa stola i odvedite ih u drugu prostoriju kako ne bi imali podsjetnike na glad. Isprobavanje ovakvih tehnika ovisi o svakoj osobi pojedinačno, zato prvo treba pokušati svaku metodu i vidjeti što funkcionira.

Ako se brinete za voljenu osobu koja ima demenciju, važno je razumjeti što uzrokuje probleme s prehranom i kako možete potaknuti dobru prehranu. Prehrana ima jake veze s cjelokupnim zdravljem pa svakako pratite obrasce prehrane svojih voljenih i napravite potrebne prilagodbe. Kod nas se svakako preporuča mediteranska prehrana (riba, maslinovo ulje, zeleno lisnato povrće, orašasti plodovi, mahunarke itd.). Ako nikako ne uspijete kontrolirati njihovo prejedanje, svakako se konzultirajte s liječnikom i/ili nutricionistom.

Izvori:

1. https://www.alzheimers.org.uk/get-support/daily-living/overeating-dementia
2. https://livewell.care/why-do-people-with-dementia-start-eating-too-much-or-too-little/
3. https://readementia.com/why-do-dementia-patients-eat-so-much/