Briga i skrb o osobi s demencijom je jako izazovna zbog čega često dovodi do ljutnje kod osobe s demencijom, ali i kod člana obitelji ili njegovatelja koji se o njoj brine. Ono što trebate znati da svaki njegovatelj i skrbnik osobe s demencijom ima trenutke ljutnje, bijesa i frustriranosti. Danas ćemo se usmjeriti na sve vas koji brinete o osobi s demencijom, te na vašu ljutnju i načine kako da ju pokušate staviti pod kontrolu.

Zašto ste ljuti?

Skrbnici osoba s demencijom često postaju nestrpljivi, živčani, frustrirani, tužni i bijesni iz različitih razloga, a neki od njih su:

• Sve morate raditi sami i nemate nikakvu podršku, drugi vam ne pomažu i/ili kritiziraju vaše napore kao skrbnika
• Nitko vas ne razumije i nemate se kome obratiti
• Stvari se možda ne događaju onako kako biste željeli ili su izvan vaše kontrole
• Osjećate se preplavljeno ulogom skrbnika ili osjećate kao da nemate dovoljno vremena za druge aspekte svog života
• Nerealna očekivanja drugih, uključujući osobu koja ima demenciju, i vas samih
• Ogorčenost zbog brige za nekoga s kim se možda niste slagali u prošlosti
• Zamjena uloga (npr. obavljanje poslova za koje je nekada bio zadužen vaš supružnik, poput upravljanja financijama; ili osiguravanje zaštite roditelja i njege ako ste odraslo dijete)
• Osoba koju volite je nemoćna i ovisna o vama, a nekad se ona brinula za vas
• Spava cijeli dan, a po noći je budna i glasna, ponekad i agresivna
• Ide u krevet bez da ugasi svjetla i televiziju
• Sjedi na balkonu u preoskudnoj odjeći na niskim temperaturama
• Konstantno se borite da ju/ga operete bar jednom tjedno
• Ne može se sjetiti što ste joj rekli prije 5 minuta
• Cijelo jutro vam postavlja isto pitanje bezbroj puta
• Gubi sve stvari i stavlja ih na mjesto gdje ne pripadaju
• Ide stalno na toalet i ne pušta vodu poslije toga

Kada ste frustrirani i ljuti zbog navedenih razloga, važno je razlikovati ono što jest i ono što nije u vašoj moći da promijenite. Frustracija često proizlazi iz pokušaja promjene nekontrolirane okolnosti. Dok skrbite za osobu s demencijom, suočavate se s mnogim nekontroliranim i iznenadnim situacijama. Uobičajene svakodnevne aktivnosti - odijevanje, kupanje i jelo - mogu za vas postati izvor duboke frustracije. Nažalost, ne možete jednostavno promijeniti ponašanje osobe koja boluje od demencije.

"Kada se suočite s nekom nekontroliranom okolnošću ili ponašanjem, možete kontrolirati samo jedno - kako vi reagirate na tu okolnost.”

Znakovi ljutnje

Prvo, dobro je biti svjestan znakova ljutnje, kao što su:

• Kratkoća daha
• Napeti mišići, bolan osjećaj u vašem tijelu, knedla u grlu
• Stisnute šake ili vilica
• Znojenje, crvenilo u licu
• Bol u prsima
• Prejedanje
• Pojačano pušenje ili konzumacija alkohola
• Glasna komunikacija i vikanje
• Želja da udarite drugu osobu

Ako primijetite da se neke ili sve ove stvari pojavljuju u vama, recite sebi:

"Ljutim se i moram biti oprezan kako reagiram; udahnite nekoliko puta polako i duboko prije nego što odgovorite, pa čak i napravite stanku.”

Drugo, dobro je biti svjestan načina na koji obično izražavate svoj bijes:

• Agresivno - poput vikanja, glasno govorenje dok govori druga osoba, prepiranje, šefovanje, kritiziranje, naguravanje, udaranje
• Pasivno agresivno - poput dugotrajnijeg obavljanja stvari, naglog spuštanja slušalice (iako neki mogu smatrati da je to agresivno ponašanje)
• Pasivno - kao što je ne reagiranje i povlačenje
• Asertivno - iznošenje svog mišljenja, potreba ili želja uz poštovanje druge osobe (ovo se smatra najboljim načinom odgovora)

Kad skrbnik izgubi živce i postane agresivan prema osobi s demencijom ili prema drugima, ovo je znak upozorenja da su izgubili kontrolu, treba im pomoć i možda će se trebati na neko vrijeme odmoriti od davanja skrbi. A ako ponašanje postane nasilno ili nemarno, tada će se trebati uključiti nadležne institucije. S druge strane spektra, neizraženi bijes ponekad može rezultirati depresijom skrbnika, što također može biti opasno i utjecati na njegovo zdravlje i dobrobit. Naravno da želite izbjeći ove krajnosti. Da biste to učinili, u nastavku donosimo nekoliko preporuka zdravih načina za rješavanje bijesa.

Kako mogu kontrolirati svoju ljutnju?

Prirodno je naljutiti se u takvim situacijama, ali važno je pažljivo i oprezno upravljati tom ljutnjom i paziti što radite u trenucima ljutnje. Jedan od razloga je taj što su osobe s demencijom jako osjetljive na vaše raspoloženje i često ga prenosite na njih.

Još jedan razlog za pažljivo upravljanje ljutnjom je taj ako puštate ljutnju da se gomila s vremenom i ništa ne činite po tom pitanju, to ponekad može rezultirati emocionalno ili fizički štetnim interakcijama s osobom s demencijom ili drugima - a to želite izbjeći pod svaku cijenu. Nije rijetkost da ponekad dolazi do zanemarivanja i zlostavljanja osobe. Kad postanete svjesni upozoravajućih znakova frustracije, možete intervenirati neposrednom aktivnošću koja će vam pomoći da se smirite. To vam daje vremena da objektivnije sagledate situaciju i odaberete kako odgovoriti na kontroliraniji način i tako izbjeći štetu koju biste napravili nekontroliranim ispadom.

Sljedeći savjeti nisu jamstvo da se nećete naljutiti, ali nadamo se da će vam pomoći da odgovorite na svoju ljutnju na učinkovit i zdrav način.

• Imajte na umu koje su to situacije koje vas obično naljute, promišljajte o njima - zašto do njih dođe i kako biste ih mogli riješiti na drugačiji način.
• Kad osjetite da ste frustrirani, pokušajte polako brojati od jedan do deset i duboko udahnite nekoliko puta. Znamo da se čini smiješno i neefikasno, ali vjerujte i mala vježba disanja pomaže da se osjećate bolje.
• Educirajte se o vrsti demencije koju osoba ima i čitajte literaturu i savjete za skrbnike. Vaše pravilno postupanje i ponašanje već već rješava više od pola problema u skrbi za osobu s demencijom.
• Naučite tehnike kako komunicirati s nekim tko ima demenciju.
• Stavite se u njihove cipele. Zamislite kako je to kad imaš Alzheimerovu bolest ili drugu vrste demencije te kako biste željeli da vas liječe i odnose se prema vama. U tome vam može pomoći naših 20 pitanja koja detaljno opisuju unutarnji svijet osobe s demencijom.
• Ograničite svoja očekivanja. Imajte na umu da ono što će se dogoditi tijekom vašeg razgovora s osobom koja ima demenciju nije uvijek predvidljivo, pa je najbolje ograničiti svoja očekivanja.
• Podsjetite se da se ne možete prepirati s osobom koja ima demenciju - nikad nećete pobijediti; pa birajte svoje bitke i možda se čak složite s tom osobom čak i ako se ne slažete s onim što govori - to će biti jednostavnije za vas oboje.
• Uzmite stanku - kratak predah (poput ostavljanja situacije 5-10 minuta, promjene prostorije naravno ako je to moguće i ako možete osobu ostaviti samu da se smiri). Ako ste u mogućnosti, kratko prošećite ili otiđite u drugu sobu i saberite svoje misli. Bolje je napustiti situaciju, makar i na trenutak, nego izgubiti kontrolu ili reagirati na način na koji ćete požaliti.
• Preporuča se i duža stanka od nekoliko sati ili dana, ali često to nije moguće.
• Promijenite temu ili aktivnost ako trenutna uznemirava osobu s demencijom.
• Pokušajte izbjegavati razgovarati o potencijalno uznemirujućim temama (poput prestanka vožnje auta) ili o tome kako morate raditi neku stresnu aktivnost (poput tuširanja osobe) kad ste vi i/ili osoba koja ima demenciju već uznemireni.
• Odgovorite asertivnim načinom kad je to prikladno (iako je nereagiranje ponekad bolji odgovor). Kada asertivno komunicirate, izražavate vlastite potrebe i želje poštujući potrebe i želje drugih. Asertivna komunikacija omogućuje objema stranama dostojanstvenu raspravu o problemu. Vrlo je bitna upotreba izjava "ja" umjesto "ti". Na primjer, recite: "Trebam pauzu" ili "Želio bih razgovarati s tobom i riješiti ovo" umjesto "Nemoguć si i neodgovaran” ili "Nikad mi ne pomažeš!"
• Vježbajte tehnike opuštanja (poput dubokog disanja, duhovnih vježbi, zatvaranja očiju i vizualiziranja boravka na mirnom mjestu).
• Promijenite svoje netočne misli; na primjer, "Osoba s demencijom to čini namjerno da bi me razljutila" postaje "Mozak mu je bolestan i ne shvaća što radi; boli kad to učini, ali to ne radi namjerno.”
• Znajte svoje granice i da je u redu - i zdravo - tražiti pomoć od obitelji, prijatelja i/ili stručnjaka.
• Pridružite se našoj online grupi za podršku njegovateljima i tamo razmjenjujte iskustva s osobama koje su u istoj situaciji kao vi.
• Koristite pozitivne misli umjesto negativnih. Moć oblikovanja svojih misli ima veliki utjecaj na naše raspoloženje i ponašanje. Primjerice umjesto da mislite kako ne činite dovoljno, recite sami sebi:

"Skrb o osobi s demencijom nije lagana. Potrebna je hrabrost, snaga i suosjećanje da bih radio ono što radim. Nisam uvijek savršen, ali radim puno toga, najbolje prema svojim mogućnostima i trudim se biti od pomoći.”

Mislite na svoje psihičko zdravlje

I na kraju, ali svakako ne najmanje važno, sjetite se svojih potreba i želja te počnite misliti na svoje zdravlje. Znamo da se to ponekad čini teško i nemoguće, ali to je ključno kako vaše mentalno zdravlje ne bi nastradalo. Zbog toga što zanemare sebe, njegovatelji često počnu patiti od ozbiljne depresije i anksioznosti. Ovdje možete pronaći koji su prvi znakovi skrbničkog stresa. Odvojite vrijeme dana za sebe, koliko god kratko to bilo i onda radite nešto što volite - čitajte, slušajte glazbu, pogledajte seriju, izađite na zrak i prošećite i podružite se s prijateljem i obitelji. Zamolite druge članove obitelji ili prijatelji da vam s vremena na vrijeme pomognu, makar da možete na par sati izaći iz kuće i odmoriti se. Na kraju krajeva, ako uništite svoje zdravlje tko će se onda brinuti o vašoj voljenoj osobi s demencijom?

"Prihvaćanje je jednostavno vidjeti nešto takvo kakvo jest i reći: To je tako kako je. Ne možete si priuštiti luksuz negativnih misli, već iz dane situacije činite najbolje što možete.”

Izvori:

1. https://www.iona.org/manage-anger-caring-dementia/
2. https://www.caregiver.org/resource/dementia-caregiving-and-controlling-frustration/